DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 210 II. U drugom dijeiu ovog predavanja predočit ću, u koliko šume uplivaju na klimu svoje okolice. Moram odmah spomenuti, da je literatura o ovoj temi vrlo bogata, daleko veća nego ona o uplivu klime na existenciju šuma. Od početka 19. vijeka nađemo u francuskoj i njemačkoj stručnoj literaturi mnoštvo djela o tom predmetu, a i iz prijašnjih stoljeća nađemo mnoge pisane dokaze o tome, što su ljudi u ono doba držali o uplivu šuma na klimu dotične zemlje i pojedinog kraja. Davno su ljudi naime opazili, da sa uništavanjem šuma nastupaju u tim krajevima razne promjene, koje mogu biti za dotični kraj sudbonosne. Već Plato izvješćuje o „oboljenju zemlje" uslijed krčenja šuma. Mnogi mornari iz 16. stoljeća opisuju svoja opažanja u tom smjeru na obalama raznih zemalja. Govore o plovitbi oko Jamaike, gdje da su velike površine šuma, a radi toga su kod plovitbe bili izvrgnuti čestim kišama, ali su uživali svjež zrak. Isto tako, vele oni, bilo je prije posječe šuma i na otocima Madeiri, Kanarskim i Azorskom otocima, ali otkada su tamo mnoge šume posječene, i kiše su postale rjeđe. U opisu gospodarske politike Kurfursta Augusta I. saskoga (f 1586) kaže pisac advokat Rossig : August I. je opazio također, da krčenje šuma može biti od velike štete za cijele krajeve, ne samo radi oskudice na drvu, nego i radi toga, što u predjelima sa iskrčenim šumama nastupa nerodica u opće. Sume, veli on, naplođuju tlo brijegova, a od toga ima korist i tlo na nižim položajima, zato je i nerodica nekih krajeva u Italiji posljedica iskrcenja šuma na okolišnim brijegovima. Što znači opustošenje šuma za narodno gospodarstvo, osjetila je najbolje Francuska, gdje su za vrijeme revolucije uništene goleme površine šuma. Godine 1803. izjavlja društvo za agrikulturu u Marsilli slijedeće: Uslijed posječe šuma zime su strožje, ljeta toplija i suša, blagotvorne proljetne i ljetne kiše su slabijt. Potoci, koji teku od istoka prama |