DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 246 —


60. Ljubica Odžić ...... . 400 — četiri stotine kruna
61. Kazimir Res-Koritić
300 — tri „ „
62.
Krešimir „ „ .... 300 — „ „ „
Ukupno 22.100 K.
Prosvjeta.


. uf na gel „Handbueh der kaufmânnischen Holzverwertung
und des Holzhandels". Berlin, Paul ..... 1918. Van svake
je sumnje, da je rat utvrdio spoznaju o ogromnoj važnosti mogućnosti
podmirenja potreba na drvu vlastitom produkcijom. Van svake
je sumnje i to, da će ta spoznaja rat preživjeti. Potražnja za drvetom
ne samo da je za vrijeme rata porasla, već će predvidno još
dugi niz godina iza njega biti vanredno živa, tako da će tendencija
padanja cijena drva biti tek neznatna i postepena. Drvo će zapasti
u budućnosti najvažnija zadaća kod jačanja gospodarske snage naroda
i država kao i kod pridizanja valute.


Očito je, da su ovi pogledi i vidici ponukali Hufnagla, da je
u četvrtoj godini rata, a u razdoblju od neko šest mjeseci, udesio
dva izdanja (četvrto i peto) svoga djela, kojega poznajemo u prvobitnome
ruhu još iz godine 1905.


Hufnagla znamo kao odličnoga i agilnoga pisca naročito iz
vremena, kad je ono — negdje početkom devetstotih godina — u
šumarsko-trgovačkim krugovima uzvitlao prašinu temom „Bosanska
pogibao." Medju ostaKm brojnim njegovim radovima ističu se naročito
„Die Buchenfrage in der oesterreichischen Forstwirtschaft,"
Wien 1900, „Gutsadministration und Gi´iterschatzung" Wien 1911,
Praktische Forsteinrichtung" Vlaschim 1911.


Hufnaglova se djela ne odlikuju samo opsežnim stručnim znanjem,
već naročito metodičko ispravnim i jasnim načinom pisanja,
tako da ih se rado laćaju oni, koji traže rukovođ k sistematičnom
stručnom obrazovanju, naročito u praktičnom smjeru.


A baš poslednja ova odlika piščeva uvelike diže vrijednost
ovoga djela´.


Istina, u nas možda ne će djelo probuditi tolikoga interesa kao
među austrijskim šumarima, jer je u nas izrada u „vlastitoj režiji"
još pusto polje, dok je ondje djelatnost u tom smjeru znatno življa
i uspješnija. No pored svega toga nemožemo a da o ovoj nesumnjivo
važnoj knjizi šumarske stručne literature ne prozborimo nekoliko
riječi.


Svatko je od nas morao opaziti, da između „Uporabe šuma"
kao nauke te „Trgovine drvom" u praksi zja neka šupljina Ovu je
prazninu u literaturi osjetio i Hufnagel, pa se baca na posao, da
je ispuni.


„Uporaba šuma" uči nas doduše kako se dobivaju šumski
proizvodi, sposobni za trgovinu,, te kako se raščinjaju u sortimente
i iz šume izvoze, no ona nas ne vodi dalje od ruba šume, tako da




ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 247 —


se na tom mjestu zapravo prekidaju niti, koje iz šume vode do
potrošišta. Ona nas — istina — uči dobivanje i uporabu šumskih
proizvoda, a ne odgovara — bar ne dostatno — na pitanje, što sve
od oblika i valjanosti drvne robe traži savremeni drvni trg. Ona nas
uči mnogo o željama prodavčevima, a malo o željama kupčevima,
koje su se danas već na brojnim mjestima kristalizovale u stalne
običaje i poprimile konkretne oblike u „uzansama."


Taj defekat stručne knjige nastoji autor da zaravna ovim djelom.
Knjiga obuhvaća 414 stranica te sadržaje šest poglavlja:


1. Prodaja drveta i trgovina drvom uopće,
2. Trgovina drvom pojedinih država,
3. Pojedini drvni sortiment (zaprema najveći dio knjige),
4. Poslovanje u pilanama,
5. Sortimenti i trgovina drvom za pojedine vrsti drveća,
6. Javna prometila.
Djelo je istina pisano u prvom redu za prilike bivše austro-ugarske
monarkije i njemačke, no ipak je u njem prikazana trgovina drvom
i u ostalim državama odnosno zemljama, te je naročito u ovom
izdanju proširen trgovačko-geografski dio na veći opseg nego u
prvom izdanju.


S radošću moramo konstatovati, da autor o nama i o našim
zasebnim šumarskim i trgovačkim prilikama vodi također računa.


I praktična, tečajem rata sabrana iskustva glede proizvodnje
drva i trgovine drvom, našla su svoje posebno osvjetljenje. Općeniti
dio o načinu prodaje, kao i poslovanje pilana, znatno je prema prijašnjim
izdanjima proširen


Svakako ovo djelo ispunja znatnu prazninu u šumarskoj literaturi.
Naši će ga stručni krugovi očito sa interesom prolistati, jer
će u njemu naći ono, što se može sakupiti tek dugotrajnim, ustrajnim
i mučnim traženjem u literaturi i pabirčenjem po praksi.


Dok su u Austriji već davno životu privedeni komercijalni tečajevi,
kojima je zadaća, da trgovački obrazuju praktične šumare,
dotle u nas interes za ovo pitanje sniva san nehajnika, a čitavu
praktičnu trgovačku stranu trgovine i industrije drvom drže u rukama
isključiva — šumski trgovci i industrijalci.


Lih je pomanjkanje pouzdanja u vlastitu snagu krivo, da se u
nas nitko ne usuđuje pitanju „rada u vlastitoj režiji" pristupiti bliže.
Pa ipak je ovo stvar, koja se u budućnosti ne može ni ne smije
smetnuti s uma. Drvo je ne samo sada, već je još dugo u doglednoj
budućnosti biti ne samo surovina vanredno visoke vrijednosti,
već će kao i dosad reprezentirati ogromnu našu narodnu imovinu.


Domoljubna je dakle zadaća naša i budućih pokoljenja naših,
da za vremena temeljito praktično obrazujemo dovoljan broj šumarskih
stručnih sila namještanjem u solidnim trgovačkim i industrijalnim
poduzećima, marljivim proučavanjem naših trgovačkih industrijalnih
prilika, proširivanjem praktičnoga znanja o gradnji šumskih
prometila, temeljitim poznavanjem svih momenata, koji su nužni za
postavljanje financijalno ispravnih trgovačkih kalkila, razvijanje finan