DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 246 — 60. Ljubica Odžić ...... . 400 — četiri stotine kruna 61. Kazimir Res-Koritić 300 — tri „ „ 62. Krešimir „ „ .... 300 — „ „ „ Ukupno 22.100 K. Prosvjeta. . uf na gel „Handbueh der kaufmânnischen Holzverwertung und des Holzhandels". Berlin, Paul ..... 1918. Van svake je sumnje, da je rat utvrdio spoznaju o ogromnoj važnosti mogućnosti podmirenja potreba na drvu vlastitom produkcijom. Van svake je sumnje i to, da će ta spoznaja rat preživjeti. Potražnja za drvetom ne samo da je za vrijeme rata porasla, već će predvidno još dugi niz godina iza njega biti vanredno živa, tako da će tendencija padanja cijena drva biti tek neznatna i postepena. Drvo će zapasti u budućnosti najvažnija zadaća kod jačanja gospodarske snage naroda i država kao i kod pridizanja valute. Očito je, da su ovi pogledi i vidici ponukali Hufnagla, da je u četvrtoj godini rata, a u razdoblju od neko šest mjeseci, udesio dva izdanja (četvrto i peto) svoga djela, kojega poznajemo u prvobitnome ruhu još iz godine 1905. Hufnagla znamo kao odličnoga i agilnoga pisca naročito iz vremena, kad je ono — negdje početkom devetstotih godina — u šumarsko-trgovačkim krugovima uzvitlao prašinu temom „Bosanska pogibao." Medju ostaKm brojnim njegovim radovima ističu se naročito „Die Buchenfrage in der oesterreichischen Forstwirtschaft," Wien 1900, „Gutsadministration und Gi´iterschatzung" Wien 1911, Praktische Forsteinrichtung" Vlaschim 1911. Hufnaglova se djela ne odlikuju samo opsežnim stručnim znanjem, već naročito metodičko ispravnim i jasnim načinom pisanja, tako da ih se rado laćaju oni, koji traže rukovođ k sistematičnom stručnom obrazovanju, naročito u praktičnom smjeru. A baš poslednja ova odlika piščeva uvelike diže vrijednost ovoga djela´. Istina, u nas možda ne će djelo probuditi tolikoga interesa kao među austrijskim šumarima, jer je u nas izrada u „vlastitoj režiji" još pusto polje, dok je ondje djelatnost u tom smjeru znatno življa i uspješnija. No pored svega toga nemožemo a da o ovoj nesumnjivo važnoj knjizi šumarske stručne literature ne prozborimo nekoliko riječi. Svatko je od nas morao opaziti, da između „Uporabe šuma" kao nauke te „Trgovine drvom" u praksi zja neka šupljina Ovu je prazninu u literaturi osjetio i Hufnagel, pa se baca na posao, da je ispuni. „Uporaba šuma" uči nas doduše kako se dobivaju šumski proizvodi, sposobni za trgovinu,, te kako se raščinjaju u sortimente i iz šume izvoze, no ona nas ne vodi dalje od ruba šume, tako da |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 247 — se na tom mjestu zapravo prekidaju niti, koje iz šume vode do potrošišta. Ona nas — istina — uči dobivanje i uporabu šumskih proizvoda, a ne odgovara — bar ne dostatno — na pitanje, što sve od oblika i valjanosti drvne robe traži savremeni drvni trg. Ona nas uči mnogo o željama prodavčevima, a malo o željama kupčevima, koje su se danas već na brojnim mjestima kristalizovale u stalne običaje i poprimile konkretne oblike u „uzansama." Taj defekat stručne knjige nastoji autor da zaravna ovim djelom. Knjiga obuhvaća 414 stranica te sadržaje šest poglavlja: 1. Prodaja drveta i trgovina drvom uopće, 2. Trgovina drvom pojedinih država, 3. Pojedini drvni sortiment (zaprema najveći dio knjige), 4. Poslovanje u pilanama, 5. Sortimenti i trgovina drvom za pojedine vrsti drveća, 6. Javna prometila. Djelo je istina pisano u prvom redu za prilike bivše austro-ugarske monarkije i njemačke, no ipak je u njem prikazana trgovina drvom i u ostalim državama odnosno zemljama, te je naročito u ovom izdanju proširen trgovačko-geografski dio na veći opseg nego u prvom izdanju. S radošću moramo konstatovati, da autor o nama i o našim zasebnim šumarskim i trgovačkim prilikama vodi također računa. I praktična, tečajem rata sabrana iskustva glede proizvodnje drva i trgovine drvom, našla su svoje posebno osvjetljenje. Općeniti dio o načinu prodaje, kao i poslovanje pilana, znatno je prema prijašnjim izdanjima proširen Svakako ovo djelo ispunja znatnu prazninu u šumarskoj literaturi. Naši će ga stručni krugovi očito sa interesom prolistati, jer će u njemu naći ono, što se može sakupiti tek dugotrajnim, ustrajnim i mučnim traženjem u literaturi i pabirčenjem po praksi. Dok su u Austriji već davno životu privedeni komercijalni tečajevi, kojima je zadaća, da trgovački obrazuju praktične šumare, dotle u nas interes za ovo pitanje sniva san nehajnika, a čitavu praktičnu trgovačku stranu trgovine i industrije drvom drže u rukama isključiva — šumski trgovci i industrijalci. Lih je pomanjkanje pouzdanja u vlastitu snagu krivo, da se u nas nitko ne usuđuje pitanju „rada u vlastitoj režiji" pristupiti bliže. Pa ipak je ovo stvar, koja se u budućnosti ne može ni ne smije smetnuti s uma. Drvo je ne samo sada, već je još dugo u doglednoj budućnosti biti ne samo surovina vanredno visoke vrijednosti, već će kao i dosad reprezentirati ogromnu našu narodnu imovinu. Domoljubna je dakle zadaća naša i budućih pokoljenja naših, da za vremena temeljito praktično obrazujemo dovoljan broj šumarskih stručnih sila namještanjem u solidnim trgovačkim i industrijalnim poduzećima, marljivim proučavanjem naših trgovačkih industrijalnih prilika, proširivanjem praktičnoga znanja o gradnji šumskih prometila, temeljitim poznavanjem svih momenata, koji su nužni za postavljanje financijalno ispravnih trgovačkih kalkila, razvijanje finan |