DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 261 — 30 cm. u prs. visini, a g. 1900. iznosio je promjer 32*6 cm, dakle prirast u debljini u periodi od 10 godina iznosio je 26 cm. Druga, 80. godišnja i u 60. godini proređena sastojina iste nadmorske visine i II. bon. razr. imala je po ha 240 smrekovih i 70 jelovih stabala. Srednji promjer svih 100 analiziranih stabala iznosio je god. 1890. — 29*8 cm u pros. visini, a u god. 1900. iznosio je promjer 36 cm, dakle sveukupni prirast za 10 godiš, periodu iznosio je 6*2 cm. Drugi primjer. U dvijema gospodarstvenim jedinicama bukove šume od jednake površine i iste ophodnje, vođeni su računi o uspjehu gospodarenja kod slabije i jače prorede, koji se uspjeh izražava u visini postotka prosječnog godišnjeg ukamaćenja uloženih kapitala. 1. Prva gospodarstvena jedinica, koja se slabije proređuje, daje svake godine ove prihode po ha: Glavni prihod A100 = 4.500 K Prihodi prorede u 30 50 70 80 g. K 80 150 320 350 - 900 K Ukupno = 5.400 K 2. Druga gospodarstvena jedinica bukove šume uz iste prilike, u kojoj se ali vodi jača proreda (Lichtungsbetrieb) daje ove prihode po ha: Glavni prihod A100 = 3.600 K Prihodi prorede u 30 50 70 80 g. K 80 150 1030 540 ´ 1.800 K Ukupno = 5.400 K Ako uzmemo, da se u šumu uloženi kapitali ukamaćuju sa 3%, to se uz 100 godišnju ophodnju izračuna prihodna vrijednost zemljišta kod prve gospodarstvene jedinice sa 45931 K, a kod druge sa 395 27 K. Na osnovu ovih vrijednosti izračuna se uspjeh gospodarenja ovako: od 1. Troškovna vrijednost normalne drvne zalihe: |