DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 269 fizičkog
rada naroda našega. Tko može reći, da šume nase
kao regulator vodnih prilika, kao direktan i indirektan
štićenik poljodjelstva našega protiv raznih pogibelji, te napokon
sa svojim obilnim nuzgrednim prihodina : pašom, žirovinom
i steljom, nijesu u razvitku našega poljodjelstva i
stočarstva nadasve važan faktor?


U brdovitim krajevima domovine naše jest opstanak
šume glavni preduvjet za izvršivanje planinskog stočarstva,
kako se to vidi u Alpama, Tatrama, našem Gorskom kotaru
i dr. Utvrđeno je, da šuma po bregovima umanjuje i usporuje
oticanje vode, te tako sprečava poplave i stvaranje divljih´
bujica. Po tomu je šuma po bregovima vrlo velik zaštitnik
u dolinama i nizinama ležećih sela, sočnih livada i
plodnih oranica. Suma po bregovima podržaje snagu gorskih
vrela, te je glavni rezervoir vode za naša polja. Upliv šuma
na množinu vode u gorskim potocima i rijekama jest od
velike vrijednosti za iskorišćenje vodene snage u industrijalne
svrhe, za koju drvo kao surovina dolazi na prvo mjesto.


Bez sumnje ide šuma u prvi red najvažnijih gospodarskih
faktora države, pa će prva dužnost naše vrhovne šumske
uprave biti, da poslije rata posveti najveću pažnju pošumljenju
ne samo Primorskog Krasa, nego i pošumljenju
prostranih i golih površina obraslih bujadi i paprati unutarnjosti
županija zagrebačke, modruško-riječke i ličko-krbavske.
Ovo pitanje je od velike važnosti za cijelu zemlju. Do sada
se na polju pošumljenja samo eksprementiralo i za to male
svote trošile. Ozbiljnog rada nije bilo, a nije ga moglo ni
biti, jer za to treba posebne ambicije, ljubavi i volje, koja
se nije mogla tražiti od činovnika, koji nisu materijalno
obezbjedeni, koji su se svaki čas mijenjali ili koji nijesu bili
domaći sinovi. U tom pogledu mora se rad oko pošumljenja
Krasa sustavno organizirati i srestva osjegurati.1 U tu svrhu
mora se što prije:


´Drvna centrala je dosada na pristojbama za izvoz drva ubrala više
od 1-5 milijun kruna, koja se svota mora upotrebiti za pošumljenje Krasa.