DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 272 — „šumarski sistem", kada vanjski šumari nisu imali istu kvalifikaciju kao nadzorni organi, čije naloge su vanjski šumari imali izvršivati. Među glavne zadaće šumske uprave ide i promjena austrijskog šumskog zakona od g. 1852., čije ustanove ne samo životnim prilikama naroda našega ne udovoljuju, nego i klimatskim prilikama domovine naše ne odgovaraju. Po ustanovama ovoga zakona ima se šumsko zemljište poslije sječe šume u roku op 5 godina posumiti pod pretnjom globe od 1 — 10 K po jutru, dočim mađarski šumski zakon od g. 1879. propisuje globu od 20—200 K po jutru. U Štajerskoj i Kranjskoj postoji propis, po kojem privatni vtasnik šume na poziv oblasti ima prije sječe šume kod oblasti položiti jamčevinu, iz koje će se ureda radi pošumljenje provesti za slučaj, da on zahtjevu dobrog pošumljenja ne bi udovoljio. Mnogi su kod nas šume kupili, stabla posjekli, a golo zemljište prepustili prirodi, da ona na njemu zašije sjeme raznog drveća. Da strog šumski zakon imamo i mi, uvjeren sam, da bi imali manje bujica i da bi obronci mnogog našeg gorja (Pakračke gore, Psunj, Ivančica itd.) bili drugom vrsti drva i gušćom šumom obrasli, a ne kao što su na žalost danas obrasli šum. korovom i grmljem svake vrsti. Nadalje je skrajnje vrijeme, da se i kod nas za šumare oblasno priznadu oni, koji su kod vlade položili državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. Šumarska akademija postoji već 20 godina — na žalost još uvijek u neuređenom stanju — a njene se apsolvente može na prste izbrojiti, koji su dobili namještenje kod naše vlastele. Da je to pitanje kod nas uređeno kao u Ugarskoj, gdje šumarom može biti samo onaj, koji je šumarske nauke svršio u Ščavnici i državni ispit položio u Budimpešti, to bi broj slušača u šumarskoj akademiji bio mnogo veći i mnogi domaći sin našao bi hljeba u domovini svojoj, kojeg mu sada stranac oduzima. Potrebu izdanja ovakove odredbe najbolje opravdava |