DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 274 —


ne smijemo se dati zavarati. 1 ovdje se naime pokazuje, da
polučeni „čisti prihod" šume nije u ovom slučaju prikladno
mjerilo za prosuđivanje financijalnog efekta odnosno rentabiliteta
šum. gospodarenja za doba rata. Ako za čas ispustimo
iz vida predpostavu, da visoke cijene drvu ne mogu
dugo na snazi ostati i da sadanjim visokim cijenama drvu
nasuprot stoje i visoke cijene životnih namirnica i padanje
vrijednosti novca, to možemo reći, da je rat nepovoljno djelovao
na visinu vrijednosti šumske glavnice, odnosno drvne
mase. Nadalje ako se stare za sječu zrele sastojine uslijed
rata ne mogu posjeći, nego se ostave stajati, to je svakako
spojeno s gubitkom na prirastu; a s druge strane ako se
iz istih razloga mlade sastojine najboljeg prirasta, jer su pristupačne,
moraju posjeći, to je u financijalnom pogledu znatan
gubitak. Ako sa sječom šume ne ide uporedo i pošumljenje
posječene površine, to ne će uslijed toga oslabiti produktivna
snaga zemljišta, nego će vlasnik šume imati i znatan
gubitak na prirastu. Šumski kapital se dakle umanjuje.
Ako se šumski putevi i druga prometila uslijed oskudice radnika
i kirijaša ne izvedu, to je od velike štete i upliva na
rentabilitet šum. gospodarenja. Tako za vlasnika šuma nastaju
poteškoće za poteškoćama, o kojima se prije rata nije govorilo.


Na visinu vrijednosti šumske glavnice nepovoljno upliva
padanje vrijednosti novca i nisko stanje valute, a s druge
strane rastenje radničkih nadnica i visoke cijene transportnih
troškova na željeznicama.


Osim toga su uslijed rata mnoge gospodarske osnove
izvan snage stavljene, što se nije moglo zapriječiti, a poslije
rata mora se staro stanje uspostaviti, te rane, koje je rat
šumama nanio, izliječiti. Za to je potrebno vrsnih radnih
sila i novca. Prijeka je potreba, da se već jednom i kod
nas osnuje taksacioni odsjek, koji će imati dužnost, da se
već jednom sastave gospodarske osnove za šume imovnih
općina, zemljišnih zajednica i privatnika. Uslijed visokih ratnih
cijena polučeni novčani prihodi, morati će se barem u ma