DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 280 — su ostale tri poznate. Kako je poznato, glasi fundamentalna jednadžba kamatnoga računa kn = k (1+ JIQ)"^ k. \-op\ gdje k znači sadanju (početnu) vrijednost kapitala, k„ njegovu konačnu vrijednost, p postotak, a n vrijeme. Smatramo li u toj jednadžbi uvijek po tri od četiriju u njoj sadržanih veličina poznanicama, a četvrtu nepoznanicom, dobit ćemo iz nje četiri jednadžbe i to za kn, k, pin. Nakon nekoliko n lahkih modifikacija bit će p=Y]/^k _ i ) 100". Dalje navada Kunze u istom djelu (str. 228. i 229.) kao približne formule za izračunavanje prirasnog postotka po kamato-kamatnom računu najprije svoju formulu p == 200 ...—\)+.(.)´ a onda Presslerovu formulu kn — k 200 P kn + k ´ n uz navod, da je njegova formula točnija od Presslerove, te da ova potonja daje za postotak prirasta uvijek preniske rezultate. Naprotiv ovome shvaćanju prirasta i njegova postotka ističe se kao skroz dijametralno shvaćanje profesora dra Schwappach a u Eberswaldeu,1 koji kod razvijanja formula za postotak prirasta posve mimoilazi kamato-kamatni račun i Kunzeovu približnu formulu, a i o rezultatima Presslerove formule iznosi posve drugačiji nazor. On naime smatra Presslerovu formulu uz predmnjevu, da je prirast svake godine tečajem cijele n — godišnje perijode jednak, posve točnom, a inače približnom. Pa i o toj približnosti izjavljuje se Schwappach drugačije nego Kunze i to ovako: 1 Leitfaden der Holzmesskunde, 2. izdanje, Berlin 1903., str. 140. i 141. |