DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 282 znatog postotka, koji je već prije negdje za slične okolnosti m. p ustanovljen. U tom je slučaju z = M — m = ~TQQ~´ n Takove zadaće dolaze često kod uređivanja šuma. Ako li se pak izračunava p po Presslerovoj formuli, onda se dobiva dobar uvid u intenzivnost prirašćivanja tijekom stanovite perijode, što je naročito od važnosti za većinu šumskostatičkih istraživanja." Svi Schwappachovi nazori o postotku prirasta — osim nazora spomenutih u zadnjem citatu — temelje se na izvodima Dr a Schubert a,1 koji je pomoću diferencijalnog i integralnog računa došao do zaključka, da je popriječni godišnji postotak perijodičnog prirasta različit već prema tome, da li je godišnji prirast tečajem cijele perijode jednak ili nije. Nadalje je Schubert došao do začključka, da se u prvom slučaju (godišnji prirast konstantan) popriječni godišnji postotak točno izračunava po Presslerovoj formuli, a u prvom i u drugom slučaju po njegovoj vlastitoj formuli M — m 600 p M + Au + m n ´ gdje slovo u naznačuje drvnu masu u polovici perijode. Presslerova formula pak daje po nalazu dra Schuberta u slučaju nejednakosti godišnjeg prirasta naprama rezultatima ove njegove formule vrlo približne rezultate, u koliko se dakako ne radi o dužim perijodama (najviše 10 godina). Profesor dr. Millier" izjavljuje se općenito o prirastu i postotku prirasta ovako : „Ako bilo koja po volji označena veličina m unutar vremenskog odsječka od n godina prirašćuje svake godine uz jednaki postotak p, te priraste na konačnu vrijednost M 1 Zur Berechnung des Zuwachses nach Prozenten, Zeitschrift fiir Forstund Jagdwesen 1888., str. 472—480. *Lehrbuch der Holzmesskunde, 1. izdanje Berlin 1902., str. 337., 2. „ „ 1915., , 364. i 365. |