DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 33     <-- 33 -->        PDF

2&3


tako, da time nastali prirast također u istome razmjeru dalje
raste, to veličina m mora da se razvija po zakonima geometričkoga-
niza (progresije), a sam onaj postotak prirasta
mora da se dade izračunati na temelju poznate formule kamato-
kamatnog računa iz izraza


Čovjek bi rado pomislio, da se i dimenzije jednoga
stabla — kao visina ili debljina, a isto tako i sam kubični
sadržaj stabla (ne obazirući se naravno na slučajne razlike
u pojedinim godinama) — na analogni način razvijaju, no
istraživanja su pokazala, -da se različite vrsti prirasta u tom
pogledu nipošto ne vladaju jednovito, te da se zakon o razvoju
geometričke progresije ne smije postaviti kao općeniti
zakon, po kojem bi drveće prirašćivalo. Još najprije približuje
se volumni (kvantitativni) razvoj pojedinog stabla
kamato-kamatnim nizovima, dakako uz nastojanje, da se pod
konac stabalnog života priljubi više jednostavnom aritmetičkom
nizu.


Uporaba navedene formule u dendrometriji ne bi stoga
niti u svim slučajevima dala točan lezultat, a osim toga bila
bi skopčana sa osjetljivim neugodnostima radi računanja sa
logaritmima. Stoga nam je potrebna onakova jedna formula,
koja bi postotak prirasta donosila do izražaja na jednostavniji
način. Uzmemo li dakle na oko kraće perijode rastenja
i pomislimo li si razvoj stabla prikazanim grafički u formi
krivulje, to će se kratki dijelovi krivulje oblikom svojim
veoma približavati pravcu, te nam je onda — dakako uz
malenu pogrešku — dozvoljeno smatrati, da veličina m raste
u jednostavnom aritmetičkom nizu. U tom slučaju pak doći
ćemo do slijedećih formula za postotak prirasta."


Sad navada Millier formule za postotak prirasta po jednostavnom
kamatnom računu, a među njima ne samo Presslerovu
već i Kunzeovu, dočim navedenu formulu za postotak