DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 36     <-- 36 -->        PDF

- 286


„Kod izračunavanja prirasnog postotka nastaje ali pitanje,
koja se vrst kamatnog računa ima za podlogu uzeti :
da li jednostavni kamatni ili kamato-kamatni račun. Stabla
rastu doduše pod normalnim okolnostima u mladosti svojoj
tako energično, kako to odgovara zakonu umnažanja po
kamato-kamatnom računu, no ona ne rastu tako u poodmaklijoj
dobi. O tom ćemo se uvjeriti empirički, ako drvne
mase nanesemo kao ordinate na apscisnu os, koja odgovara
dobnim skalinama, te ako tako nastale točke spojimo. Onda
ćemo dobiti uvijek krivulju, koja se u mladosti više ili manje
strmo uspinje, kako to odgovara umnažanju po kamatokamatnom
računu, dočim u starijoj dobi nastupa t. zv. infleksijona
(zavojna) točka, onkraj koje je tok krivulje više
identičan sa pravcem, kako to odgovara toku aritmetičkog
niza (progresije), koji se dobije uz predmnjevu jednostavnog
ukamaćivanja. Iz toga slijedi dakako, da je kod starijih stabala
uputno izračunavanje prirasnog postotka po jednostavnom
kamatnom računu. Ono daje naravno nešto veći
rezultat, nego izračunavanje po kamato-kamatnom računu.


Račun pomoću kamata od kamata proizašao bi — ako
m znači početnu, M konačnu drvnu masu, p postotak, a n
broj godina u dotičnoj perijodi — od izraza M~m. I-op",


m


otkud slijedi p = 100 ( y — i) Za računanje


pomoću jednostavnih kamata nadaje se razmjer m : ==


- 100: p, otkud slijedi p ==—--. ——--. Pressler predlaže
srednji put : da se naime ne smatra, kao da je postotak
uslijedio na manju (početnu) drvnu masu m poput kamata
od kamata, već da se račun izvađa pomoću jednostavnih
kamata, ali da se za drvnu masu, na koju se prirast odnosi,
uzme sredina između početnog i konačnog iznosa njezinog,