DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 38     <-- 38 -->        PDF

- 288
kapitalima, koji neprestano rastu, pak se stoga ispituje, kolike
kamate oni odbacuju. A jer, kako je spomenuto, novčani
kapitali po drugačijim zakonima rastu, nego li šumsko
drveće, to je jasno, da i metode za izračunavanje postotka
moraju u potonjem slučaju biti drugačije nego u prvom."


Prema tome izračunava Baur postotak prirasta u drugom
slučaju po kamato-kamatnom, a u prvom slučaju navodno
po jednostavnom kamatnom računu. Velim navodno, jer
Baur drži račun, što ga on u ovom slučaju upotrebljuje,
jednostavnim kamatnim računom. Zapravo pak taj račun


.nije ništa drugo, već obični postotni račun za jednu godinu,
jer Baur uzima u obzir uvijek samo postotak prošlo godišnjeg
prirasta. On naime izračunava postotak prirasta
stavljajući samo prošlogodišnji prirast (z) u odnošaj naprama
drvnoj masi na početku prošle godine (m po formuli p =


z


— zi ´ 100, dočim jednostavni kamatni račun izračunava po m


priječni godišnji postotak za cijelu per-ijodu. Isto


načelo — samo u nešto promijenjenom obliku zastupa


Baur i u slijedećim redcima (str. 468. i 469.):


„Kako je jednogodišnji prirast jedna od vremenskih
prilika itd. ovisna i zato vrlo nestalna veličina, to je
bolje, da se z izračunava iz popriječnog perijodičnog prirasta
uzimljući n. pr. prosječni godišnji iznos prirasta iz zadnjih
5 godina. Ako je stoga sadanja drvna masa = M, drvna
masa prije n godina — m, onda je popriječni perijodični


prirast = — -— Stavimo li z^ , te ako još drvnu


masu prije jedne godine, na koju je jedan z uslijedio, sta,,
M — m
vuno — M , to ce p ispasti nešto točnije, naime:


[.--.~)-.--.--.-=.:.


... M n — M + m M —m , ..
ili :-: = 100 : p, a otud


H1


n n