DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 42     <-- 42 -->        PDF

- 292 —
p -100 , onda Presslerova formula ne može niti uz


predmnjevu jednakog godišnjeg prirasta biti teoretski ispravna,
jer proti tome govori zadnja navedena Schiffelova izreka.


Također Schiffel neprestano zamjenjuje jednostavni kamatni
račun sa običnim postotnim računom i time samo još
više zamršuje ono, što je već samo po sebi vrlo zamršeno,
te bi se moralo u potpunoj suštini jasno prikazati, hoćemo
li,´ da se problem s teoretske strane već jednom riješi. Inače
mora ss ipak ovoj Schiffelovoj raspravi priznati jedna dobra
strana: on je naime u njoj prvi došao na pomisao, da bi
se popriječni godišnji postotak n = godišnje perijode najtočnije
mogao izračunati pomoću aritmetičke sredine
svih tekućih godišnjih postotaka u dotičnoj perijodi, a na
temelju toga ustanovio je jednu za teoretsko riješenje ovoga
pitanja važnu činjenicu, na koju ćemo se poslije još osvrnuti.
On je dakle našao početak pravoga puta za razjašnjenje
ovoga problema, ali je odmah zatim došao na raskršće,
a s njega dalje na krivi put.


Iz svih ovih citata vidimo najprije, da neki autori
(Schwappach, Baur i Judeich) razlikuju dvije svrhe za ustanovljivanje
prirasnog postotka: 1. Materijalnu (taksatornu)
svrhu t. j . ustanovljenje buduće drvne mase M pomoću sadanje
mase m i n = godišnjeg prirasta z po formuli


M = m + z = mJrtn ; .^ n = m y\ + ~~^-n),


2. Financijalnu (gospodarstvenu) svrhu t. j . orijentiranje o
ukamaćivanju glavnica uloženih u šumsko gospodarstvo
odnosno o nastupu sječive zrelosti sastojinâ (pojedinih stabala).


Ad 1. O neopravdanosti i nepotrebnosti taksatorne svrhe
izjavio se je donekle već Judeich, a ja ću dometnuti još to,
da je izračunavanje n = godišnjeg sastojinskog prirasta pomoću
sadanje drvne mase i poznatog postotka, koji je već
prije negdje za slične okolnosti (sastojine) ustanovljen,