DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 295 — a nakon njihova podignuća t. j . na početku svake slijedeće godine padne ona uvijek na prvobitnu svoju visinu. Stoga se može kazati, da glavnica u ovom slučaju ostaje uvijek jednaka. Odnošaj između nje i njezinih godišnjih kamata dade se izraziti razmjerom k: (K — k) = 100 : p, gdje k naznačuje kapital na početku, K kapital na koncu godine, a p postotak ukamaćivanja. Račun, koji na tome razmjeru bazira, zove se postotni račun. On nam daje odgovor na pitanje, koliki godišnji kamati kapitala 100 odgovaraju godišnjim kamatima stanovitog kapitala k, te se i inače rabi svagdje, gdje se hoće ustanoviti relativni porast stanovite oline bez obzira na vrijeme, u kojem je taj porast uslijedio. Iz navedenog razmjera slijedi K — k = k-ToQ, a otud K=k + k-^Q = k (l + -^) Već prema tome, da li je iznos K — k = k´ -.™ stalan ili svake godine drugačiji, bit će i p stalan ili svake godine promjenljiv i obratno: No kamati mogu tečajem povoljno dugačkog razdoblja (od n godina) ostati i nepodignuti, pak se kroz cijelo to razdoblje neprestano prikupljaju uz glavnicu ne imajući sami nikakove kamatonosne moći. Glavnica dakle i u ovom slučaju raste i.izvan roka od jedne godine i to sve do konca n — godišnjeg razdoblja, ali kamatonosnu (produktivnu) moć ima samo prvobitni (početni) iznos glavnice. Ostali pak iznos glavnice, koji predstavlja zbroj svih dospjelih kamata, ostaje sve do svoga podignuća neproduktivan ili — kako bi naš Kozarac rekao — mrtav. U ovom slučaju ostaje dakle produktivni dio glavnice uvijek jednak, što je u stvari isto, kao da glavnica uopće ostaje uvijek jednaka, jer se i onako kod izračunavanja godišnjeg postotka moraju |