DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 49     <-- 49 -->        PDF

- 299


Formula za konačnu vrijednost glavnice kod običnog
kamato-kamatnog računa glasi, kako znamo,


a zove se Leibnitzova formula. U pojedinim stadijima
rastenja unutar n = godišnjeg razdoblja mora veličina glavnice
iznositi:


na početku 1. godine K0 = K„,
P ( P \
„ koncu 1. „ K, = K0 + Ka . y0Q = K„ ^+./´


„ „ 2. „ .3 = ^oV + ioo/+K« v+iôo/´ioo =/r»v + io6/.


3 Kf=


" ": » .*\} + .´ +..°.1+./.65 = A°v + ioo .


„ „ {n-i). „ ..-1 = ..(\+^.+.0 (i+^^^Voo^^O+ioo)""


/ p \n—l r p -\n—l p r p y


n Kn = .°


» » » =/fo\1+i"oo/ + .°<[+.. ´ . U+TÔQJ-


Iz ovoga niza vidimo, da glavnica kod običnog kamatokamatnog
računa raste po zakonima geometričke progresije,
te se njezino rastenje dade grafički prikazati eksponencijalnom
krivuljom, koja izlazi iz točke K0 na orcfinatnoj osi. Isto tako


— samo sa jednogodišnjim zakašnjenjem - rastu i godišnji
kamati, pa se i njihovo rastenje dade prikazati eksponencijalnom
krivuljom.
Ako u formulama jednostavnog kamatnog i kamatokamatnog
računa stavimo /2 = 1, dobit ćemo u oba slučaja


.. = .. 1 +- -.^. j . Za jednogodišnje razdoblje koindiciraju


dakle oba kamatna računa posvema sa postotnim računom.
Inače se postotni račun, te jednostavni kamatni i
kamato-kamatni račun međusobno razilaze, jer u formulama
obaju kamatnih računa dolazi do izražaja broj godina u
perijodi (kod jednostavnog kamatnog računa kao multiplikand
jednoga sumanda unutar zagrade, a kod kamato-kamatnog


računa kao eksponent zbroja 1+~...~ izvan zagrade), dočim


taj broj godina u formuli postotnog računa uopće ne dolazi.