DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 301 —


Odavde se vidi, da je ps > p., > Pn-l -Pn i to


Pi={\ +... ) p2 odnosno p2- Pi


100 . op]


h


i+


100


Pi


) ..


.*^(1+.>* ,+~ 1 -..<>


1+ ..
100


PA


p =0+ioo)^ 11+ .. \-.
Ps


1 +


1 100


..-2 ..-2


Pn-l


\-0Pn-2


1 + 100


..-1 __ Pj^l


..


P-A1 +.)." Pn-l \-...7.


1 +


100


Ako su dakle godišnji kamati kod dvostrukog ukamaćivanja
kroz stanovito vremensko razdoblje (od n godina)
neprestano jednaki, mora godišnji postotak ukamaćivanja
kroz cijelo to razdoblje iz godine u godinu neprestano padati.
Iznos postotka makar u kojoj godini unutar toga razdoblja
može se izračunati direktno iz prošlogodišnjeg postotka
tako, da se ovaj pomoću vlastitoga iznosa na jednu godinu
diskontira.


Ako pak veličina godišnjih kamata povoljno varira^
varirat će povoljno i iznosi godišnjih postotaka, a diferencija
između najvećeg i najmanjeg postotka unutar dotične
perijode bit će tim veća, čim se većma bilo krivulja, koja
predočuje variranje godišnjih kamata, bilo krivulja, koja
predočuje rastenje glavnice unutar dotične perijode,
razlikuje od eksponencijalne krivulje, koja spaja ordinate


P ( P ..~´ P / p V
K 100 i K { 1 +-...-) ... odnosno K0 i K0 . +~\QQ)


Aritmetička sredina svih tih godišnjih postotaka unutar
dotične perijode — kao pravi predstavnik popriječnog go