DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 302 —


dišnjeg postotka u dotičnoj perijodi -* diferirat će također
tim više od konstantnog postotka, na kojem se temelji obični
kamato-kamatni račun, čim se većma kamatna i glavnična
krivulja razlikuju od dotične eksponencijalne krivulje. Ta
diferencija bit će uvijek pozitivna t. j . aritmetička sredina
svih godišnjih postotaka unutar perijode mora uvijek biti
veća od postotka, na kojem se temelji obični kamato-kamatni
račun. Najveća bit će diferencija, ako godišnji kamati neprestano
padaju ; naprotiv bit će ona manja, ako su godišnji
kamati kroz cijelu perijodu jednaki ili ako oni neprestano
rastu, ali ne rastu po zakonima geometričke progresije. Ako
pak godišnji kamati tečajem cijele perijode rastu točno po
ovim zakonima, onda nema više mjesta nikakovoj aritmetičkoj
sredini svih godišnjih postotaka, jer su svi ovi međusobno
jednaki.


Toliko o osnovnim načelima ukamaćivanja i kamatnih
računa. A sada pređimo k prirastu, koji nasuprot novčanim
kamatima predstavlja materijalne kamate, i k postotku prirasta.


Profesor dr. G. .....´ tvrdi na temelju približne jednakosti
perijodičnih prirasta u Cottinim i drugim prihodnim
skrižaljkama. tadanjega vremena, da se prirast nakuplja po
zakonima jednostavnog ukamaćivanja odnosno aritmetičke
progresije, te veli:


„Kad bi dakle, kako se mnogo tvrdi, drvo prirašćivalo
po zakonima dvostrukog ukamaćivanja, to bi drvne mase
na koncu svake godine morale sačinjavati jedan geometrički
niz."


Budući da prihodne skrižaljke tadanjega vremena takova
niza ne sadržavaju, već sadržavaju samo približno aritmetičke
nizove, to ..... veli dalje:


„Otud proizlazi, da drvo prirašćuje poput jednostavnih,
ali ne potpuno jednakih kamata. Kapitalom ne smije se
međutim smatrati drvo samo, jer ono u godini O (t. j . prije


1 Uber die Ermittelung der Masse, des Alters und des Zuwachses der
Holzbestânde, Dessau 1852., § 29., str. 122.