DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 304 — Ne preostaje nam dakle drugo, već smatrati produktivnim (početnim) kapitalom drvnu masu odnosno bilo koji faktor drvne mase (promjer odnosno temeljnicu, zatim visinu itd.) na početku stanovite perijode, kao što uopće svi autori beziznimno i čine. Pa i sama od Borggrevea jedino protežirana Schneiderova formula odnosno postotni račun bazira na tome. Ne pita se naime, čijim uplivom drvna masa odnosno bilo koji faktor drvne mase iz godine u godinu neprestano raste; glavno je, da ona (on) raste, a kao .takova veličina ima potpuno pravo, da kao početni iznos bude bilo u postotni bilo u kamatni račun unesena (unesen). Vidjeli smo, da jednostavni kamatni račun uvijek oštro razlučuje početni (produktivni) dio glavnice od naknadno pridošlog (neproduktivnog) dijela, dočim se kod kamatokamatnog računa već prvi dospjeli kamati odmah posve stope sa početnom glavnicom, tako da između prvobitnog i naknadno pridošlog dijela glavnice gledom na svojstvo produktivnosti ne postoji uopće nikakova razlika. Koji od ova dva odnošaja odgovara više naravi novca kao. kapitala, lahko je pogoditi. Ako je novac kao početni kapital sposoban nositi kamate, zašto ne bi taj isti novac i u formi svih dospjelih, a nepodignutih kamata mogao imati istu sposobnost? Isto tako ako svi dospjeli, a nepodignuti kamati u jednom slučaju (t. j. u bankovnom prometu) imaju kamatonosnu moć, zašto ne bi oni imali tu moć i u drugom slučaju (t. j . u privatnom kreditnom prometu)? Koja im sila u ovom drugom slučaju tu moć uskraćuje? Sila zakona t. j , jedne tek prolazne ljudske uredbe, koja će prije ili poslije posve iščeznuti, pak će onda jednostavni kamatni račun samo još pripadati historiji. Ako je kod ..... (jedne ljudske tvorevine) ograda između početnog i naknadno pridošlog dijela glavnice posve nenaravna, kako istom mora ona biti nenaravna kod drvnog kapitala, na čiju produkciju imaju baš prirodne sile najvećeg |