DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 307 —


progresije. Kod jednoličnog rastenja godišnji je prirast konstantan,
pak visina stabla raste po zakonima aritmetičke
progresije, a u oba slučaja zakasnjenog rastenja prirast
stalno pada, pa je stoga krivulja, koja predočuje rastenje
visine, naprama apscisnoj osi konkavna.


Za svu petoricu slučajeva izračunani su i na slijedećoj
strani tabelarno složeni tekući godišnji postotci visinskog
prirasta, a iz ovih opet izračunata je za svaki slučaj aritmetička
sredina kao pravi predstavnik popriječnog godišnjeg;
postotka u perijodi. Međutim moram ovđe istaknuti, da nam
prvi i peti slučaj predočuju samo ekstreme dotične vrsti
rastenja, koji su u naravi faktično nemogući, jer rastenje
varira najviše između drugog i četvrtog slučaja, a samo
kadšto prelazi nešto i izvan tih granica. Prvi i peti slučaj
navedeni su stoga samo u svrhu, da si čitalac uzmogne približno
stvoriti skrajnje granice upliva, što ga tečaj stabalnog
(sastojinskog) rastenja uopće može na visinu popriječnog
godišnjeg postotka u perijodi vršiti. (Vidi skrižaljku na slijedećoj
strani.)


Ovi podatci potpuno potvrđuju sve moje navode o sastavljenom
kamato-kamatnom računu. Iz njih se naročito
vidi, da kamato-kamatni račun nije vezan samo na zakone
rastenja po geometričkoj progresiji, već da on dopušta svaki
mogući tečaj rastenja unutar stanovite perijode, ali da on
za svaki drugačiji tečaj rastenja daje i drugačiji popriječni
godišnji postotak prirasta.


Stoga bi nam u svim slučajevima, bio tečaj rastenja
unutar perijode kakav mu drago, jedino formula
Pl ± Pl +""+ Pn-l + Pn
P n


bila uvijek u stanju dati matematski posve točan rezultat,
no ona je na žalost u praksi neprovediva. Razlogom je tome
okolnost, da bismo u tu svrhu morali najprije izračunati
tekuće godišnje postotke, a toga radi morali bismo ustanoviti
ne samo početnu drvnu masu, već i drvnu masu na koncu