DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 309 svake od n godina u perijodi odnosno morali bismo ustanoviti početnu drvnu masu i tekući prirast svake godine unutar perijode. Ove se operacije radi neznatnosti godišnjeg prirasta s jedne i nerazmjerno velikih neizbježivih pogrešaka u mjerenju toga prirasta s druge strane ne bi ni izdaleka dale dovoljnom točnošću izvesti, a k tome bi one bile vanredno mučne i dugotrajne. Neprispodobivo lakše i točnije dade se ustanoviti tekući perijodični prirast odn. drvna masa na početku i na koncu perijode, a onda nam dakako za ustanovljenje popriječnog perijodičnog postotka ne preostaje drugo, već uporaba Leibnitzove formule P=IOO(7M-IY 77 77772 \7 ´ No ova formula može nam samo iznimno dati matematski točan rezultat. Inače ispadne njezin rezultat uvijek nešto prenizak (u svih 5 slučajeva 7-177%), a ta negativna diferencija između njezinog rezultata i pravog srednjeg postotka mora, kako vidimo, biti tim veća, čim se više tečaj rastenja unutar perijode udaljuje od rastenja po geometričkoj progresiji, jer se u tom slučaju i pojedini godišnji postotci sve više udaljuju od popriječnog perijodičnog postotka, a ovaj opet od konstantnog postotka Leibnitzove formule. Međutim kako vidimo — ova je diferencija između Leibnitzove formule 1 formule p ^= vrlo neznatna, a kod još znatno nižih postotnih iznosa, koji su u približno zrelim sastojinama običajni, ova je diferencija skoro posve neprimjetljiva. Dakle je — praktički uzeto — upliv, što ga tečaj rastenja na visinu popriječnog godišnjeg prirasnog postotka vrši, vrlo neznatan, te se kod 10-godišnjih i kraćih perijoda uopće ne mora u obzir uzeti. Pogotovo bi bilo apsurdno i vrlo pogrešno, kad bismo baš samo s obzirom na prigodni tečaj rastenja htjeli kod izračunavanja popriječnog perijodičnog prirasnog postotka uzeti u pomoć |