DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 556 — ingerencija državne vlasti u individualno vlasništvo pojedinca, u njegov posjed. Mnogi drže, da će potrebe neposredne budućnosti tražiti, da se taj princip i nadalje zadrži. U svim šumama domovine naše mora se poslije rata što više drva uzgojiti, te zemljišta, koja danas ne služe u nikakovu gospodarsku svrhu, imaju se bez obzira na vlasnika što prije posumiti. Zemlja u svojim rasadnicima ima potrebne biljke uzgojiti i narodu badava dijeliti. Ja ću nastojati, da osvijetlim neka pitanja šumskotehničke i ekonomičke prirode, odnosno rentabiliteta, te organizacije šumskog gospodarstva. Kod svakog pojedinog pitanja moramo se pitati : kakove su prilike bile prije rata, kakove promjene rat je proizveo, kakove zadaće ima šumsko gospodarstvo poslije rata riješiti odnosno kakovim ciljevima ono mora težiti ? Što se tiče šuiusko-tehničkih pitanja, moramo reći, da u gospodarstvu sa šumama domovine naše prije rata nije bilo velike razlike između uprave sa šumama raznih kategorija vlasništva. Svagdje je šumska uprava birokratski uređena i za to je dosta skupa, o čemu će kasnije biti više govora. Činjenica je, da novije tečevine šumske nauke i izumi na šumsko-tehničkom polju nijesu u šumskom gospodarstvu domovine naše prije rata našla dovoljnog uvaženja i uporabe. Gospodarenje se posvuda vodi šablonski i šematički po nekoj tradiciji bez dovoljne elastičnosti i gipkosti prilagođivanja novijim životnim prilikama na gospodarskom i industrijskom polju. Imovne općine obavljaju prodaje svojih šuma danas na isti način kao i prije 40 godina, kada su osnovane i ako su se prilike danas spram onih prije iz temelja promjenile. Tako je n. pr. ogulinska imovna općina neposredno prije rata iznesla na prodaju veliku površinu svojih šuma sa znatnom drvnom masom više od 100.000 m3, koju će trgovac moći jedva kroz 20 godina izraditi, a da |