DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 316 — moguće, to bi ipak mjerenje veličine dm bilo praktički nemoguće ili barem razmjerno s vanredno velikim pogreškama skopčano, a ove bi se tvorbom kvocijenta -~.. (slično kao kod prenosa stanovite veličine iz malenog mjerila u veliko) još vanredno povećale. Stoga se izrazi dm i ,. mogu doduše rabiti kao skroz apstraktni pojmovi u slučajevima, gdje se n. pr. samo teoretski ispituje i sravnjuje tečaj tekućeg godišnjeg prirasta sa tečajem popriječnog dobnog prirasta, ali uporabi njihovoj ne može biti mjesta u nazočnom slučaju, gdje se radi samo o konkretnim (realnim) brojkama za tekući godišnji prirast stanovite perijode. Još manje ima ovdje mjesta upotrebi integralnog računa i to iz slijedećih razloga: Temeljno načelo kod izračunavanja tekućeg godišnjeg postotka, koje načelo izričito priznaje i sam dr. Schubert, zahtijeva — kako znamo — da se godišnji prirast (z) stavlja uvijek samo u odnošaj naprama drvnoj masi na početku dotične godine, a ta drvna masa znamo, da je jednaka drvnoj masi na koncu prošle godine. Uzmemo li dakle u račun nekoliko (5) uzastopce slijedećih godina, te označimo li drvnu masu na početku 1. godine sa m0, to će stvar izgledati ovako : Zi 100, m„ Postotak prvog jednogodišnjeg prirasta px = z2 100, drugog „ „ p2 /77, *8 100, trećeg „ „ pa m2 ZA 100, .-. četvrtog „ „ Pi 100. m4 petog „ „ ps |