DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 74     <-- 74 -->        PDF

— 324 —


mora dati postotak plošnog prirasta baš u vrijeme mjerenja.
Jer je p, po računu manji, nego što bi trebao biti, mora i
aritmetička sredina biti manja, nego što bi trebala da bude,
ali pozitivna pogreška ispadne tvorbom aritmetičke sredine
dvaput manja, nego što iznosi razlika između pravog postotka
za prošlogodišnji prirast i postotka /?7.


Vidimo dakle, da je Schneiderova formula p = —_.


već s čisto matematičkog t. j . formalnog gledišta pogrešna,
a ne „matematski točna", kako to veli Borggreve.1 Pogreška
ta dade se općenito ustanoviti izrazom


800 (.2 d2 —2xd 1) x2d2(
x2d2 — Axd+A)
Uzmimo, da je d — 30 cm, . = 5. Onda je jednogodišnji
2


debljinski prirast = -cm, a postotak plošnog prirasta po


Schneiderovoj formuli p = 2667, dočim pogreška Schneiderove
formule iznosi + 0´036.


Hoćemo li, da formulom p— —-.- pronađemo prošlogodišnji
postotak prirasta, to će nam ovaj ispasti također


manji i to općenito za iznos
\x --.)100. 400
xd
400 (3xrf-4)


~xd (x2 d2


— Axd+A)
U našem primjeru bit će taj iznos = + 0*054.
400


Želimo li pak formulom p = —-.- pronaći narednogodišnji
postotak prirasta, to će ovaj ispasti manji samo
za iznos -2T2, koji u našem primjeru iznosi +0-018.


1 Forstabschatzung, str. 36.