DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 75     <-- 75 -->        PDF

— 325 —


, Najmanju matematsku pogrešku počinit ćemo dakle, ako
400


formulom p — —.- tražimo narednogodišnji postotak prirasta,


a najveću, ako tom formulom tražimo prošlogodišnji postotak
prirasta.


Matematska pogreška Schneiderove formule nije u
ostalom sama po sebi baš znatna, ali osim nje tišti ovu
formulu još ista mana, koja nam je poznata već kod Baurove
formule. Ona leži u okolnosti, da se kao jednogodišnji
debljinski prirast uzimlje ne faktični debljinski prirast zadnje
ili naredne godine, Već po prije č ni godišnji iznos za debljinski
prirast zadnjih . godina. Uslijed toga ni Schneiderova
formula ne vodi ni malo računa o tečaju rastenja
unutar perijode, a ta okolnost može biti skopčana sa vrlo
pogrešnim rezultatima te formule.


Schneiderovoj formuli posve je analogna postotna formula,
što ju je svojedobno postavio profesor Breymann u
Mariabrunnu.1 Ta analogija proizlazi odovud:


Označimo li jednogodišnji debljinski prirast sa ., onda


prošlogodišnji plošni prirast iznosi 2r= ". dž— 4-(d — .)2


= j(d2—d2 + 2dtf) .


Postotak prošlogodišnjeg prirasta iznosi


j(2dS~f)


p = 100--r—


Ako u nazivnik ove postotne formule mjesto prošlogodišnje


kružne plohe ´. (uf — $f stavimo sadanju plohu ´. d\ dobit


1 Breymann K., Anleitung zur Holzmesskunst, Waldertragsbestimmung unci
WaJdwertberechnung, Wien 1868, str. 19 i 20.