DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 80     <-- 80 -->        PDF

— 330 -
Za Schneiderovu formulu znademo, da ona uopće nije
u stanju voditi računa o ovim dvjema međusobno posve
obrnutim tendencijama prirasta, te nam ona stoga u oba
slučaja mora dati već poznati rezultat p = 2*667. No kod
Breymannove i Granerove formule mogu se obje ove tendencije
prirasta lahko u obzir uzeti. U tu svrhu moramo u
njih samo uvrstiti odgovarajući iznos prirasta iz zadnje godine
u perijodi : dakle b, odnosno %, a ne aritmetičku sredinu


h + h + k + h *-i, h + &> +rt4;)+ ?r4 + d>,


i = —.- odnosno . =— Č -.


Kod uvrštenja ovih dviju aritmetičkih sredina moraju
nam Breymanova i Granerova formula dati isti rezultat kao
i Schneiderova formula t. j . p = 2667. Uvrstimo li pak u
Breymannovu formulu .., a u Granerovu /r„ dobit ćemo po
obim formulama


u slučaju rastenja godišnjeg debljinskog prirasta tečajem
perijode : p = 4*000, a
u slučaju padanja godišnjeg debljinskog prirasta tečajem
perijode : p ==. 1 "333.


Ove brojke rezultiraju, ako spomenute formule upotrebljavamo
za izračunavanje bilo prošlogodišnjega bilo sadanjega
prirasnog postotka. Želimo li pomoću njih izračunati
narednogodišnji postotak uz prcdmnjevu, da će stablo i slijedeće
godine rasti u smislu dosadanjeg prirasnog tečaja,
onda dakako ne smijemo u njih uvrstiti aritmetičke sredine
i odn. S, već veličine /„ odnosno S«. Uzmemo li u obzir dosadanji
tečaj prirašćivanja, onda će /6 u slučaju rastenja prirasta
iznositi predvidno 0*35 cm, a* u slučaju padanja prirasta
0-05 cm. Jednogodišnji debljinski prirast .6 iznosit će
onda u prvom slučaju 0*7 cm, a u drugom slučaju 0*1 cm.
Uvrstimo li u Granerovu i Breymannovu formulu ove iznose,
dobit ćemo u slučaju rastenja prirasta p = 4*667, a u slučaju
padanja prirasta p = 0*667.


Pogreška se dakle giblje još u širim granicama, nego
prije.