DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 81 <-- 81 --> PDF |
— 331 — No<*i kod izračunavanja prošlogodišnjeg i sadanjeg prirasnog postotka pomoću ovih triju formula giblju se pogreške, koje nastaju uslijed napuštanja svakog obzira na tendeciju prirasta, još uvijek unutar razmjerno, vrlo širokih granica, tako da se te tri formule — isto tako kao i Baurova — odlučno moraju označiti nepouzdanima. U drugu ruku opet one su skroz nepotrebne, jer se zbiljni postotak prirasta za jednu godinu iz tehničkih razloga ne da nipošto dovoljnom točnošću ustanoviti, a kad bi to i bilo moguće, onda taj postotak radi spomenute oscilacije prirasta ne bi nikako mogao biti pouzdanim mjerilom gospodarstvene zrelosti. Ako ćemo pak u formule za jednogodišnji postotak prirasta uvršćivati popriječne prirasne iznose zadnjih . godina, onda nam one kako smo vidjeli daju i opet skroz nepouzdane rezultate. Kad smo dakle iz spomenuta dva razloga prisiljeni operirati sa popriječnim periodični m prirasnim iznosima, onda je svakako pametnije, da te iznose uvršćujemo u formule za popriječni periodični postotak prirasta, jer znamo, da tečaj rastenja unutar periode nema na visinu popriječnog periodičnog prirasnog postotka ni izdaleka tako znatnog upliva kao na visinu tekućeg godišnjeg prirasnog postotka. Kako interes- valjanog šumskog gospodarstva zahtijeva, da se sve operacije oko uređivanja gospodarstva temelje na čim točnijoj računskoj podlozi, to je potrebno, da se već jednom otresemo ovakovih formula za ustanovljivanje prirasnog postotka, koje unatoč svoje velike jednostavnosti nisu zapravo ništa drugo, već jedna škodljiva matematička igrarija. Gospodarstvena zrelost stabala (sastojinâ) može se, kako znamo, prosuđivati sa dva gledišta: kao cilj gospodarstva može nam naime služiti ili trajna produkcija maksimalne drvne mase ili pak trajno postizavanje maksimalnog novčanog prihoda uz dovoljno ukamaćivanje šumske glavnice. |