DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 85 <-- 85 --> PDF |
- 335 se pogreška zbrojem spomenutih dvaju postotaka samo još podvostručila. Stoga je ne samo gledom na matrijalnu, već još više gledom na financijalnu svrhu šumskog gospodarenja potrebno, da kod izračunavanja prirasta u postotnom iznosu upotrebljujemo samo poznate formule za popriječni peri j o dični postotak prirasta, jer nam one ne samo daju mnogo pouzdanije rezultate već su ujedno samo one prikladne za ispravno izračunavanje kvalitativnog odnosno vrijednosnog prirasta u postotcima. A sad ćemo prijeći na to, kako se imaju ustanovljivati podloge za postotak kvalitativnog odnosHo vrijednosnog prirasta. Ustanovljivanje s a danjeg sortimentnog razmjerja u svrhu izračunanja kvalitativne cifre odnosno potpune vrijednosti stabla (sastojine) ne zadaje nikakovih poteškoća. Poteškoće su skopčane samo sa ustanovljivanjem razmjerja onih sortimenata, koji su se od stabla (sastojine) mogli dobiti prije n godina odnosno koji će se moći dobiti nakon n godina. No ove poteškoće nijesu baš neznatne. Do sada barem, koliko mi je poznato, nije još nijedan od stručnih autora pokazao dovoljno jasan i ispravan put, kako ćemo te poteškoće svladati. Tako je npr. Ju de i eh, koji je u uređenje šuma prvi počeo uvađati principe gospodarstvenosti, još potpuno uvjeren, da je upravo nemoguće dovoljnom točnošću ustanoviti postotak kvalitativnog prirasta.1 No on u ostalom u tome istom djelu (str. 221.) dvoji još i o tome, da li se uopće i postotak kvantitativno g prirasta za cijele sastojine dade dovoljnom točnošću ustanoviti iz postotaka kvantitativnog prirasta ustanovljenih na primjernim stablima. Međutim ovu njegovu sumnju obeskrijepjo je profesor dr. Schupfer u Munchenu pronašavši/ da se postotak 1 Forsteinrichtung, 6. izdanje, Leipzig 1904., str. 222. 1 Forstwissenschafliches Zentralblatt 1914., str. 360—362. |