DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 86 <-- 86 --> PDF |
— 336 — sastojinskog volumnog prirasta faktično dade posve dovoljnom točnošću ustanoviti iz postotaka volumnog prirasta pronađenih na primjernim stablima. U tu svrhu mora se sastojina razdijeliti u debljinske skaline ili barem u najmanje 5 debljinskih klasa, pak se za svaku takovu grupu mora po principima dendrometrije izabrati ne jedno, već barem nekoliko primjernih stabala. Na tim stablima može se volumni prirast odnosno njegov postotak istražiti bilo u oborenom bilo u osovnom stanju, ali kako gospodarstvena svrha prirasnog postotka traži većinom i poznavanje kvalitativnog prirasta, koji se na osovnim stablima nipošto ne da ustanoviti, to je u tu svrhu potrebno istraživati i volumni (kvantitativni) prirast na oborenim primjernim stablima. Također je istraživanje prirasta na oborenim stablima znatno točnije — isto tako, kao što je i kub ir an je oborenih stabala točnije, nego kubiranje osovnih stabala. Nasuprot Judeichu drži prof. dr. Stoetzer, da se postotak kvalitativnog prirasta kako za pojedino stablo tako i za cijelu sastojinu može dovoljnom točnošću izračunati i to na temelju jednostavne predmnjeve, da kvalitativna cifra raste jednako kao promjer stabla (sastojinskog srednjeg stabla). Prema tome drži on, da je dovoljno izračunati samo postotak debljinskog prirasta za stanovito stablo odnosno sastojinu i taj postotak jednostavno smatrati postotkom kvalitativnog prirasta. Za izračunavanje debljinskog prirasta u postotcima preporuča Stoetzer sličan način, kao što ga rabe Schneider i Breymann za postotak plošnog prirasta, i to razmjere .. : — =100: p odnosno rf:S= 100 :p, 200 otkud se za postotak dobiju izrazi p — . odnosno 100 S 1 Waldwertrechnung 1908, str. 188. |