DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 88 <-- 88 --> PDF |
— 338 No isto to mora se reći također o njegovoj i Stoetzerovoj predmnjevi, da kvalitativna cifra raste jednako, kao promjer stabla. Ni ova predmnjeva ne odgovara činjenicama. Popriječna vrijednost stabla po jedinici mjere raste doduše sa debljinom stabla, ali između rastenja spomenute vrijednosti i rastenja stabalne debljine ne postoji nikakav stalan (pravilan) odnošaj, kako to lijepo pokazuju istraživanja profesora dra Guttenberga.1 Stoga ovaj jednostrani matematički put ne može nikako dovesti do valjanog ustanovljenja kvalitativnog prirasta bilo u apsolutnom bilo u postotnom iznosu. Rekao sam, da je za ustanovljenje kvalitativnog prirasta potrebno najprije ustanoviti apsolutnu količnu ili postotno razmjer je sortimenata, koji se od stabla (sastojine) mogu na početku i na kraju perijode dobiti, te da do sada, koliko mi je poznato, nije još nijedan autor pokazao dovoljno jasan i ispravan put, kojim se može ustanoviti količina odnosno razmjerje onih sotimenata, koji su se od stabla (sastojine) mogli dobiti prije n godina ili će se moći dobiti nakon n godina. Prof. dr. Martin veli na spomenutom mjestu u tom pogledu ovo: „Sortimenti se mogu ustanoviti: 1. Prema rezultatima sječe u sastojinama razne dobe. 2. Izradbom primjernih stabala. Kao takova imaju se odabrati ili sastojinska srednja stabla ili srednja stabla svih u sastojini izlučenih debljinskih klasa. 3. Analizom primjernih stabala sastojine, pri čem se pomoću prirasnog tečaja jednog stabla ustanove sortimenti, što ih je ono prije sadržavalo Kao način, koji bi za praksu bio najprikladniji, valja označiti način naveden pod točkom 2." Ovaj Martinov naputak govori o ustanovljivanju vrsti . ´ Aufstellung von Holzmassen — und Gelđertragitafeln auf Grundlage von Stammanalysen, Oesterreichische Vierteljahresschrift fiir Forstwesen 1.866.,. Heft III. i IV. |