DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 9     <-- 9 -->        PDF

259


to na polju gospodarske ili šumarske proizvodnje. Uzrok
sušenju čistih hrastovih sastojina u Slavoniji biti će taj, što
smo bez nuždnog kriticizma rezultate naučnog istraživanja
Nijemaca, vođenih u njihovim šumama, primjenjivali na
naše šume. U njemačkim naučnim knjigama uvršten je hrast
u red onih vrsti drveća, koje traže puno svjetlo ili prema
našoj tehnici termini među svjetlo ljubeće vrste drveća
(Lichtholzart), što za naše prilike ne vrijedi, jer hrast u
optimumu svoga uzrasta kod nas zasjenjivanje drugog
drveća podnosi mnogo lakše, nego li u hladnijoj zoni svog
optimuma, kao što je Njemačka. Držeći se dakle propisa u
njemačkim naučnim knjigama uzgajali smo čiste hrastove
sastojine, a nismo pomišljali na to, da su stari hrastovi,
koje danas sječemo, odrasli u mješovitim sastojinama, koje
je priroda uzgojila, a čovjek je mekane vrsti drveća po
vremenu posjekao i užio. Ako na prerezu današnjih starih
hrastova promotrimo prirast u debljinu, vidimo, da su oni
u mladosti bili potišteni, jer su im godovi kroz dugački
period vremena, vrlo uski, te se jedva mogu prostim okom
raspoznati.


Kao neke druge novije ideje u povijesti naroda i znanosti,
tako se i princip o najvećoj zemljišnoj renti u šumarstvu
morao razviti u borbi s principom protivnih pogleda
i nazora. Slično pojavima na drugom polju ljudskog života,
tako je i nauka o najvećoj zemljišnoj renti u šumarstvu
neoslabljena, nego ojačana i proširena sa dubljim pogledima
iz borbe izašla. Sa napretkom gospodarske i šumarske kulture
zemljišta, te sa procvatom šumarske nauke, dobiva
nauka o najvećoj zemljišnoj renti sve više pristaša, te vrši
sve intenzivniji upliv na šumsko gospodarenje u naprednim
zemljama. Tako u svim šumama Austrije i Njemačke bez
´ razlike na kategoriju vlasništva vodi se gospodarenje u
šumama u smislu principa nauke o najvećoj zemljišnoj renti,


t. j . gospodarenje se vodi u nižoj ophodnji nego prije; čiste
bukove sastojine polagano se pretvaraju u čiste smrekove