DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 23 <-- 23 --> PDF |
naših šuma. Kad znademo, da se samim i isključivim stajskim timarenjem ne dade marvogojstvo radi tuberkuloze, valjane, selekcije itd. uspješno unapređivati, onda su u prvom redu gospodarstveni krugovi (ekonomi) dužni, da pitanje paše u zemlji uopće urede. Ta dužnost je po nje tim aktuelnija, što su oni kao stručnjaci zvani, da odrede sućnost same paše kao i zato, što uslijed svojedobnih segregacija upravo kod nas stoje na raspoložbu površine, koje su u tu svrhu svojedo no izlučene. Neima dvojbe, da te površine ne stoje svagdje u pravom razmjeru prema seljakovoj potrebi, bud što su ti pašnjaci plošno premaleni, bud što selo takovog uopće neima. Činjenica je nadalje, da mnoga sela raspolažu sa pašnjacima na tako velikim površinama, da ih razložno niti iscrpiti ne mogu. Stoji ali, da svi postojeći pašnjaci za svrhu kojoj bi imali služiti nisu nikako uređeni, da su podvrgnuti najekstenzivnijoj uporabi, odakle i sve zlo potiče, koje je u nas s pitanjem te i takove paše spojeno. Ondje, gdje selo pašnjaka uopće neima, pa niti u najmanjoj izmjeri, koju za dotični broj blaga agronomi drže potrebno, valjati će se poskrbjeti, da se takav bezuvjetno bud kupom nabavi, bud od inog zajedničkog posjeda (šume, livade itd.) izluči. To je tim potrebitije, što će se samo na taj način sve ostale vrsti težatbe (usjevi, livade, šumske branjevine itd.) od popašne najezde (da vas samo potsjetim na noćnu pašu, ugon pašnog blaga u livade do u kasno proljeće, ugon blaga na popašu tik pred košnju trave itd.) ovlašteno i snažno moći zaštititi, jer će se svagda moći prstom uprjeti na površinu, koja je za potrebnu i ovlaštenu pašu jur određena i priređena. Ovu okolnost morati će i oblasti pri svojim rješitbama i svojem sudovanju osobito da uvaže. Tamo pako gdje su pašnjačke površine znatno veće, no predvidna potreba to opravdava, tamo će se morati ti plošni pretičci od popaše izlučiti i privesti drugoj, unosnijoj vrsti težatbe. Potonje s toga, što u novoj državi ne smije biti mjesta za komotni, neproduktivni način gospodarenja, za gospodarstveno pasivne eksistencije, za neizcrpljene, a produktivne površine, ako hoćemo, da u što kraćem vremenu stignemo u red ostalih kulturnih naroda — gdje nam ima među prvima da bude mjesto, |