DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Kad bude jednom pašnjačko pitanje kod nas tako i dotle dotjerano, tada će se morati pristupiti nečemu, čega na žalost dosadanja naša agrarna politika jošte ne poznaje, pa niti provela nije, a to je — amelioriranje tih pašnjaka. Upravo mi šumari moramo to njegovanje selskih pašnjaka naglašivati i uporno tražiti, jer je to jedino sredstvo, kojim ćemo naše šume (mislim u prvom redu na zabranjene njihove djelove) od puste paše odteretiti, te ih sačuvati od oštećenja i uništenja. Kada bude svako selo imalo svoj kultivirani pašnjak, kada budu ti pašnjaci valjano ograđeni, đubreni, u stanovitom poredku uživani, tada će selsko pašno blago imati sasma određeno mjesto za svoj boravak barem za stanovito doba dana (a i noći). Ono će imati u dostatnoj izmjeri potrebne pašnjačke krme, pa će imati i određeno mjesto za svoje plandovanje. U tom slučaju ne će se sve to morati istom prepustiti dnevnom traženju, slučajnom pronalasku, a često i zlobnom prisvojenju diljem naših šuma. Neklimajte glavom vrlo štovana gospodo, te me ne proglašujte s ovih mojih zahtjeva sanjarem. Ako je mogao njemački gospodar da predusretne uvozu od circa 4% potrebe na mesu već time, što je svoje raspoložive pašnjačke p vršine time povećao, da ih je ameliorirao — dakle povećao samo njihovu produkciju, ako se je Holandija, Nizozemska mogla takovim udesbama vinuti na prvo marvogojstveno mjesto, onda ne može biti dvojbe, da se to može izvesti i kod nas, te da će se već samim kultiviranjem postojećih pašnjaka povećati i njihova površina. Tad ali nebude potrebno, da se u tu svrhu oduzmu druge ploštine, koje mogu biti aktivnima u inim granama agrarne proizvodnje. Da se pako kod nas mogu sve amelioracione radnje na pašnjacima izvesti (krčenje, prekapanje, zasijavanje plemenitim vrstama trave, natapanje itd.) o tome neima dvojbe, ako se uvaži, da naš seljak u četiri zimska mjeseca (studeni — Veljača) uslijed pomanjkanja svake kućne industrije, u pretežitom dijelu skoro ništa ne proizvodi. Upravo zato može se njegova slobodna radna snaga u njegove vlastite svrhe odlučno upotrebiti i izcrpsti. Imade biti stvar agrarnog za7 konodavstva, da ga tim vrstima rada prinudi. Ono će morati u tom pogledu sadržavati odlučnih odredbi, tim više, što će biti osobita dužnost svakog člana naše nove države pa i |