DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 26     <-- 26 -->        PDF

2i


4. da se bezuvjetno i strogo zabrani vrlo uobičajeni
napust krmaka u branjevine prije općeg otvorenja potonjih
i za pašu rogatog blaga. Jednostranim otvorenjem branjevina
za ugon krmaka u mlade, jedva pet do šest godina stare
branjevine nanosi se potonjima neizreciva šteta. Prije svega
se krmećim rovanjem tečajem kojih 15 do 20 godina sprijećava
tvorba tako nužne humozne naslage,- jer u branjevini
nastaju jame i udubine u kojima stagnira voda, koja osim
što tlo okiseljuje i začrećuje, jošte smrzavanjem u zimi nanaša
okolišnim mladicama znatnih šteta; s druge se strane
za krmcima u branjevinu povlače konji, pa i rogato blago;
5. da se šumske površine ležeče tik sela ili u većoj
blizini istoga stave u zabranu istom onda, nakon što bude
u dotičnoj šumi osjegurana ona pašna površina, koja je za
ugon do tada ovlaštenog broja pašnog blaga potrebna bila ;
pošto će se samo na taj način omogućiti valjani odrastak
postojećih već branjevina;
6. da se uvijek onda, kada se radi o osnutku branjevina
k raspravi prizove predstavničtvo interesiranih u predmetu
ovlaštenika ili najbližih seljana, te da se u slučaju
njihovih ovlaštenih prigovora, sam osnutak branjevine učini
ovisnim od oblasne riješitbe ; .
7. da se u svakoj branjevini, na koliko se kroz nju
imade prosjeci mreža prosjeka ili izgraditi koje prometi lo,
bezuvjetno jošte prije osnutka branjevine dotični pravci iskolče,
očiste i trajno obilježe s razloga, da se dotične površine
uzalud ne pošumljuju i nepopunjuju, dakle prištede suvišni
izdatci, kao i stoga, da se osnuju prostori za prolaz po branjevini,
koji će nadzornim organima omogućiti njezino razgledanje
u svrhu, da se pravodobno izdadu glede što bržeg
dotjeranja branjevine potrebne odredbe;
8. da se branjevine i zagajena mjesta stave pod osobitu
i strogu zakonsku zaštitu tako, da se za sve u njoj zlonamjerno
izvedene zabranjene čine (nasilni ugon blaga,
paša blaga uz prisutnost pastirevu, noćna paša, loženje vatre
u njoj itd.) naredi sudski, a ne politički postupak. Lugarsko
osoblje imalo bi se ovlastiti na pljenjenje, a kod manje vrijednih
vrsti domaćih životinja zatečenih u branjevini i na
jošte strožiji postupak uvijek onda, kada to osoblje iz postojećih
okolnosti razabere, da je šteta u branjevini poči