DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 31 <-- 31 --> PDF |
svote od 1 do 2 milijarde kruna. Kako dakle vidimo, nije najvažnije to, što će naše šume kao čistu dobit odbaciti, nego je važno to, da će uz intenzivan rad u našim šumama, uz racionalno gospodarenje, uz izkorišćivanje svake moguće tehnike i uporabu obilne radne sile prometnuti se godišnje glavnice od po prilici 2 milijarde kruna, koja će sva ostati . našem narodu na raspolaganje, biti će vrelom obilnoga dohotka za sve slojeve pučanstva, a polučivati će se to, da će se bogatstvo, a time i blagostanje u obilnoj mjeri dizati i unapređivati. Krivi su dakle nazori onih, koji tumače, da će se blagostanje popraviti, ako šume pređu u individnalno vlasništvo bezbrojnih posjednika, koji će moći po tim šumama harati, odnosno sjeći po miloj volji, jer kao što smo gore vidili, sveukupna čista dobit činiti će po prilici 112 milijuna kruna, a prometna glavnica oko 2 milijarde kruna, što znači da šume za općenitost odbacuju glavnu korist kao objekt rada, one su poslodavac, koji je kadar na stotine hiljada državljana zaposliti i osigurati im valjanu ekzistenciju, dočim vlasniku tek jedva i do 1 posto od vrijednosti odbacuje. Pošto ali taj poslodavac mora bezuslovno do skrajnosti pošten biti, a u ni jednom slučaju nesmije zlorabiti radnu snagu kao glavni faktor proizvodnje, to može kao poslodavac isključivo samo država u obzir doći. Sto imademo dakle činiti, da ovo u istinu i polučimo i da naše šume ne puštamo ležati kao. „mrtve kapitale", nego da /u njih unesemo života, rada i obilnoga prometa.? Evo, kako si ja taj naš posao zamišljam, kako ga valja organozivati, a kako provesti. 1. Sve šume, bez razlike vlasništva, dakle državne i privatne, a privatne jesu šume crkvene, imovnih općina, zemljištnih zajednica, oDĆinske, raznih društava i one privatnih osoba, kao i svako tlo, koje je sa interesima šume usko vezano, koje može naime isključivo za šumsku proizvodnju upotrebljeno biti, a to su zaštitna tla, pješčenjaci, bujična područja, sav Kras kao i .vrištinom te bujadi obraštena tla i svi pašnjaci, dolaze pod upravu državnih šumskih ureda. Samo kod ovih potonjih voditi će se uprava uvijek sporazumno, a u koliko se ne radi apsolutno šumskom tlu, prema mnijenju nadležnog gospodarskog strukovnjaka. |