DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 40     <-- 40 -->        PDF

mladosti gušće sastojine, t. j . veći broj stabala, odnosno da
su za vrsti drveća, koje se slabije razvijaju, rjeđe sastojine
povoljnije. Od naših domaćih vrsti drveća ubraja Haug hrast,
bukvu i bor, a osobito prve dvije vrsti među one, za koje
su nužne i korisne guste kulture, naročito ako rastu na
hladnom, vlažnom ilovastom tlu. Ariš i breza su prilično
indiferentne prema gustoći njihovih kultura, one se lijepo
razvijaju kod gušćega ili rjeđega obrasta. Joha i pitomi kesten
približuju se vrstama sa malom sposobnosti razvitka u
koje broji" naročito smreku i jasen. Za ove dvije su guste
sastojine upravo nepovoljne, te ih moramo rano prorediti.


2. Vrst sastojina.
U čistim sastojinama, gdje su zahtjevi za razvoj nadzemnih
i podzemnih organa za sva stabalca jednaka, ne
možemo nikada uzgojiti toliki broj stabala kao u mješovitim
sastojinama od dvije ili više vrsti drveća, koje imaju razna
uzgojna svojstva.


3. Stojbina.
Na boljem tlu teče cijeli razvoj i izlučenje sastojine
mnogo bržje nego na lošijem tlu, zato je na boljem tlu broj
stabala (koja gornji sklop čine) u sastojim već u 20. godini
manji nego na lošijem tlu, pa tako to ostaje do veće starosti.


4. Nadmorska visina.
Prema Schubergu1 imaju sastojine, uzev u obzir jednako
dobro tlo, u višim položajima veći broj stabala. Dali ta
tvrdnja stoji, ne možemo kazati, jer je neki niječu. Dr. Haug
je kod svojih opažanja došao do istih rezultata. On kaže
da broj stabala do visine od 1100-1200 metara raste, al
od ove visine da naglo pada.


Upliv broja stabala na uspjevanje sastojine kod istih
stojbinskih odnošaja očituje se u:


1. Prirastu drvne mase
2. Prirastu u vrijednosti sastojine.
1 Schuberg : Das Gesetz der Stammzahl und die Aufstellung von Waldertragstafeln.
Forstwissenschafti. Zentralblatt 1880.


2 Haug: Die Stammzahlfrage und ihre Bedeutung fiir die Bestandespflege
Allg. Forst- und Jagdzeitung 1899.