DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 40 <-- 40 --> PDF |
mladosti gušće sastojine, t. j . veći broj stabala, odnosno da su za vrsti drveća, koje se slabije razvijaju, rjeđe sastojine povoljnije. Od naših domaćih vrsti drveća ubraja Haug hrast, bukvu i bor, a osobito prve dvije vrsti među one, za koje su nužne i korisne guste kulture, naročito ako rastu na hladnom, vlažnom ilovastom tlu. Ariš i breza su prilično indiferentne prema gustoći njihovih kultura, one se lijepo razvijaju kod gušćega ili rjeđega obrasta. Joha i pitomi kesten približuju se vrstama sa malom sposobnosti razvitka u koje broji" naročito smreku i jasen. Za ove dvije su guste sastojine upravo nepovoljne, te ih moramo rano prorediti. 2. Vrst sastojina. U čistim sastojinama, gdje su zahtjevi za razvoj nadzemnih i podzemnih organa za sva stabalca jednaka, ne možemo nikada uzgojiti toliki broj stabala kao u mješovitim sastojinama od dvije ili više vrsti drveća, koje imaju razna uzgojna svojstva. 3. Stojbina. Na boljem tlu teče cijeli razvoj i izlučenje sastojine mnogo bržje nego na lošijem tlu, zato je na boljem tlu broj stabala (koja gornji sklop čine) u sastojim već u 20. godini manji nego na lošijem tlu, pa tako to ostaje do veće starosti. 4. Nadmorska visina. Prema Schubergu1 imaju sastojine, uzev u obzir jednako dobro tlo, u višim položajima veći broj stabala. Dali ta tvrdnja stoji, ne možemo kazati, jer je neki niječu. Dr. Haug je kod svojih opažanja došao do istih rezultata. On kaže da broj stabala do visine od 1100-1200 metara raste, al od ove visine da naglo pada. Upliv broja stabala na uspjevanje sastojine kod istih stojbinskih odnošaja očituje se u: 1. Prirastu drvne mase 2. Prirastu u vrijednosti sastojine. 1 Schuberg : Das Gesetz der Stammzahl und die Aufstellung von Waldertragstafeln. Forstwissenschafti. Zentralblatt 1880. 2 Haug: Die Stammzahlfrage und ihre Bedeutung fiir die Bestandespflege Allg. Forst- und Jagdzeitung 1899. |