DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Na prirast drvne mase uplivaju prirasti drveća u debljinu i visinu, a na prirast u vrijednosti sastojine upliva oblik pojedinih stabala sastojine. Ad 1. Već se odavna opazilo, da sastojine sa gušćim obrastom ne daju veće drvne mase, a to je danas i sa pokusima dokazano. Schuberg veli u napred spomenutoj radnji, da broj stabala stoji u obratnom omjeru sa polumjerom aritmetski srednjeg stabla, dakle da je u sastojini sa velikim brojem stabala promjer srednjeg stabla manji, nego u sastojini sa manjim brojem stabala. Naravno je, da to vrijedi samo do nekog minimuma na broju stabala, kod kojeg je još osjeguran normalni sklop sastojine. Broj ovih nužnih stabala može se ustanoviti samo empiričkim putem, prem imade pisaca, koji hoće taj broj i matematskim putem ustanoviti. 1 Na temelju mnogih pokusa, naročito saških i švicarskih pokusnih postaja znademo danas, da je najpovoljniji razmak kod sadnje smrekovih biljka, već prema stojbini 1—1*5 metra. Broj stabala, koji je najpovoljniji za prirast biljka u visinu nešto je veći, nego broj stabala nuždan za najpovoljniji prirast u debljinu. Ali i ovdje ne smijemo naprosto ustvrditi: „čim je veći broj stabala, tim je veći prirast u visinu." Schuberg kaže, da u sastojinama sa manjim brojem stabala, ako je još zadržan normalni sklop, imadu stabla popreko veće visine nego stabla u gustim sastojinama. Ad 2. Današnji principi uzgoja šuma neidu za uzgojem što veće drvne mase, nego za uzgojem što vrednijih stabala, koja će nam dati što više sortimenata za svjetski trg. Umjetnim putem (rezanjem grana) ne možemo* to postići, nego samo sa odgovarajućom gustoćom sastojine, kod koje ćemo uzgojiti debla čista od grana, a taj je obrast veći nego onaj,vkod kojeg možemo producirati najveću drvnu masu. Želimo li uzgojiti što vrednija stabla, koja će ujedno imati što veću drvnu masu, trebamo poznati neki popreki broj stabala između onog broja potrebnog za uzgoj što veće drvne mase i onog, potrebnog za uzgoj što vrednijeg 1 Die Theorien der Bestandesdichte von W. Jager in „Holzbestandesregelung und Ertragsermittelung dér Hochwâlder 1854, und von J. H. von Thiinen in „Der isoliertt Staat (§.< 19 „In welchem Verhâltnis steht der Zuwachs des Baumes zu dem Raum, der ihm gegeben wird.) Dr. R. Weber : Die Stammzahlen auf ein Hektar und die Gesetzmâssigkeit. der Stammzahl-Verminderung. Forsteinrichttmg 1891, stf. 216. |