DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Na prirast drvne mase uplivaju prirasti drveća u debljinu
i visinu, a na prirast u vrijednosti sastojine upliva oblik
pojedinih stabala sastojine.


Ad 1. Već se odavna opazilo, da sastojine sa gušćim
obrastom ne daju veće drvne mase, a to je danas i sa pokusima
dokazano. Schuberg veli u napred spomenutoj radnji,
da broj stabala stoji u obratnom omjeru sa polumjerom
aritmetski srednjeg stabla, dakle da je u sastojini sa velikim
brojem stabala promjer srednjeg stabla manji, nego u sastojini
sa manjim brojem stabala. Naravno je, da to vrijedi
samo do nekog minimuma na broju stabala, kod kojeg je
još osjeguran normalni sklop sastojine. Broj ovih nužnih
stabala može se ustanoviti samo empiričkim putem, prem
imade pisaca, koji hoće taj broj i matematskim putem ustanoviti.
1 Na temelju mnogih pokusa, naročito saških i švicarskih
pokusnih postaja znademo danas, da je najpovoljniji
razmak kod sadnje smrekovih biljka, već prema stojbini
1—1*5 metra.


Broj stabala, koji je najpovoljniji za prirast biljka u
visinu nešto je veći, nego broj stabala nuždan za najpovoljniji
prirast u debljinu. Ali i ovdje ne smijemo naprosto ustvrditi:
„čim je veći broj stabala, tim je veći prirast u visinu."
Schuberg kaže, da u sastojinama sa manjim brojem stabala,
ako je još zadržan normalni sklop, imadu stabla popreko
veće visine nego stabla u gustim sastojinama.


Ad 2. Današnji principi uzgoja šuma neidu za uzgojem
što veće drvne mase, nego za uzgojem što vrednijih stabala,
koja će nam dati što više sortimenata za svjetski trg. Umjetnim
putem (rezanjem grana) ne možemo* to postići, nego
samo sa odgovarajućom gustoćom sastojine, kod koje ćemo
uzgojiti debla čista od grana, a taj je obrast veći nego
onaj,vkod kojeg možemo producirati najveću drvnu masu.


Želimo li uzgojiti što vrednija stabla, koja će ujedno
imati što veću drvnu masu, trebamo poznati neki popreki
broj stabala između onog broja potrebnog za uzgoj što veće
drvne mase i onog, potrebnog za uzgoj što vrednijeg


1 Die Theorien der Bestandesdichte von W. Jager in „Holzbestandesregelung
und Ertragsermittelung dér Hochwâlder 1854, und von J. H. von Thiinen
in „Der isoliertt Staat (§.< 19 „In welchem Verhâltnis steht der Zuwachs
des Baumes zu dem Raum, der ihm gegeben wird.)


Dr. R. Weber : Die Stammzahlen auf ein Hektar und die Gesetzmâssigkeit.
der Stammzahl-Verminderung. Forsteinrichttmg 1891, stf. 216.