DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 50 <-- 50 --> PDF |
reforma trajnu vrijednost, ako će moći svojim efektom udovoljiti potrebe velike većine naših državljana. U debati, koja se je nastavno razvila, uzeo je prvi riječ član Dr. Gjuro Neaadić i razložio svoje stanovište ovako: Današnji duh vremena traži, da se posjedovni odnošaji šuma stave na druge temelje, nego što su dosada bili. Važnost šuma se danas ne prosuđuje samo sa p^rivatno__gosrjodarskfig, nego i sa općega narodno gospodarskoga gledišta. Sume daju direktne i indirektne koristi, a često su ove poslednje za mnoge krajeve daleko važnije od prvih, pa zato djiavLjie_^miXe„.YiŠE„xlozvoliti, da privatni posjednici šuma sa njima gospodare i raspolažu po svojoj miloj volji, bez obzira na interese cjeline, odnosno bez obzira na indirektne koristi, koje šuma svojim opstankom okolišnom pučanstvu pruža. Suma nije obiekat spekulacije, nego je objekat od velike i stalne vrijednosti, kojemu vrijednost konstantno, ali stalno raste. Kako znamo za mađarsko-njemačke vlade kod nas mnoge su šume u kratkom vremenu kao loš groš promjenile više Vlasnika, a svaki se novi vlasnik nastojao iz šume obogatiti, bez obzira na ugrožene interese pučanstva dotičnog kraja. Da je pitanje državnog nadzora i slobodnog raspolaganja sa šumama bilo kod nas uređeno kako treba i kako je u interesu naroda potrebno, to se ne bi moglo dogoditi, kao što se nažalost dogodilo, da su najljepše šume kneza Schamburg-Lippea na desetke tisuća jutara, sastojeće se od najljepših mladih šuma, po špekulantima od reda posječene, a tlo pretvoieno u močvaru, na golemu štetu sadanje i buduće naše generacije. Cjelina naroda ima prava i interesa tražiti, da se sa zemljištem u državi, koje se ne može teritorijalno proširiti, bez obzira na vlasnika gospodari tako, kako bi se od njega polučio najviši mogući prihod. Dali se najviši mogući prihod od šumskog zemljišta može polučiti, ako sa šumama upravlja država ili privatna osoba, to se mišljenja o tom razilaze. Sposobni i savjesni državni šumarski činovnici, mogu iste, ako ne i bolje uspjehe pokazati u šumskom.gospodarstvu od privatnih šumar, činovnika. I u šumskom gospodarstvu, kao i u svakom drugom gospodarstvu, sve ovisi o svrsi shodnoj organizaciji rada te u nadzoru sposobnih stručnjaka nad vanjskim gospodarenjem u šumi, a ne samo u ispitivanju unutarnjeg uredskog |