DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 54 <-- 54 --> PDF |
.2 deći, da sve reforme, koje se oslanjaju na kapitalističkoj smjernici, neće moći za dugo udovoljiti željama naroda. On zahtjeva, da se što dalje udaljimo od privatno pravnih načela i približimo se što jače komunističkom smjeru, jer će time naša reforma trajnije značenje dobiti, u predpostavi, da razvoj svijeta teče prema komunističkom uređenju društva. On zahtjeva da bi član društva Dr. Nenadić, koji je član odbora za agrarne reforme, u tom odboru iznio stanovište šumarskoga društva onako, kako će to društvo zaključiti. Većina odbornika se ne slaže s tim stanovištem, nego želi, da* u odboru za agrarne reforme sudjeluju posebni izaslanici šumarskog društva. Predsjednik predlaže, da bi se izabrao posebni pododbor, koji bi stajao u kontaktu sa delegiranim članom, te bi davao upute svome delegatu, koje bi on stanovište u ime šumarskog društva zastupati imao, ujedno predlaže, da se meritorno raspravi pitanje reforme šuma. Na to tajnik iznaša slijedeće svoje stanovište : U kraljevini S H S razlikujemo šume državne, imovinske, zemljišnih zajednica, crkvene, općinske, raznih korporacija i privatne, bilo slobodne, bilo opterećene sa služnostima. Ove* šume imadu potrebe sveukupnog žiteljstva u državi S H S namirivati. U cijeloj državi razlikujemo u glavnom selsko i gradsko žiteljstvo. Selsko žiteljstvo čini po prilici 80°/o pučanstva, a gradsko 20. Tako bi se i šume razdijeliti imale. Specijalno za Hrvatsku i Slavoniju držim, da bi najshodnije bilo, da svaka općina dobije svoju šumu. Te bi se šume dodjeljivale općinama iz dosadanjih šuma imovnih općina i zemljišnih zajednica, a u koliko nisu dosta velike, to bi se povečale iz vlastelinskih i državnih šuma, tako, da bi svaka općina imala svoju šumu, kojom bi po načelima šumskoga zakona, koji bi se izvaditi imao, uprav ^(Jj4la^Time prestaju postojati imovinske šume, koje i tako .... za dugo opstojati mogle. Sve preostale vlastelinske šume, koje nadilaze stanovitu veličinu (oko 1000 jutara1, imala bi država prekupiti od dosadanjih vlasnika. Prema tomu imali bi u državi tri vrsti šuma i to općinskih, državnih i privatnih. Općinske bi šume namirivale potrebu sela, državne potrebu gradskoga pučanstva i potrebe industrije, dočim bi privatne šume, koje ne će više znatnu |