DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1919 str. 55     <-- 55 -->        PDF

53


površinu zapremati, namirivale potrebe gospodarske njezinoga
vlasnika i manje industrije.


Na ovaj bi način mogli lahko namiriti sve potrebe na
drvu ukupnoga žiteljstva, jer sela bi imala svoje općinske
šume, a gradovi bi dobivali nužno drvo, u koliko već sada
pojedini gradovi nemaju svojih šuma. Državne bi šume namirivale
potrebu industrije, a privatne potrebu većih gospodara
i manje industrije. Razumljivo je, da bi i općinske
šume znatnu količinu drva industriji na raspolaganje stavljati
mogle, kao i mnoge privatne šume, a državne bi šume opet
mogle prodavati svoje drvo općinama. Najvažnije pri tomu
jest to, da bi time sveukupni šumski kompleks najpravednije
razdijeljen bio, a o valjanoj budućoj upraVi ovisilo bi, da
li bi ove šume svojoj pravoj svrsi odgovarale. Država bi u
tom slučaju oko 40% sviju šuma posjedovati morala.


Predsjednik naglašuje, da bi se i pašnjaci, obrasli
sa šumom, koji nisu za pašu podesni, pritegnulî u teritorij
šume, a da se kod uzgoja šuma veća pažnja posvećuje
potrebama seljačkih gospodara, sa osobitim obzirom na pašu.


Odbornik Šimi d predlaže, da bi se sve šume podržavile,
dakako iznad stanovitoga minimuma, te prešle pod
državnu upravu, a država bi se imala brinuti, da namiruje
potrebu općina i gradova.


Odbornik Markić upozoruje na poteškoće, koje bi
kod razdiobe na općine naišle, jer da je to skoro neprovedivo
iz razloga, što će neke općine, pa ma se kakogod
pravedno dijelilo po općinama, biti upućene na šume, koje
se nalaze na teritoriju drugih općina, u kojima su do sada
drvo vlastiti općinari dobivali. ^ s . <´ ^ /..


Predsjednik primjećuje, da je to i do sada bilo,
pak će žitelji iz krajeva siromašnih sa šumom morati služiti
se sa onakovim šumama, koji im baš ne leže povoljno.


Pošto je ali ovaj predmet tako opsežan, a ako se zađe
u detalj, to se poteškoće upravo gomilice nameću, to predlaže,
da bi se ova rasprava u glavnim crtama otisnula u
društvenom glasilu sa molbom na- sve članove društva, da
svoje stanovište čim prije pismeno saopće sa osobitim
obzirom na specijalne prilike, koje u tamošnjem kraju dolaze
do izražaja i na koje bi se kod rješavanja šumske reforme
obzira uzeti moralo.


*