DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 26     <-- 26 -->        PDF

PrOpiS.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Župna nadarbina Kravarsko.


Gospodarstvena jedinica: Župna nadarbina
Kravarsko.


Gojitberia osnova


i kontrolna knjiga o gojitbenim radnjama
za desetgodište 1914/15 do 1923/24.


Obrazac 12. k § 40 naputka za sastavak gospodarstveuih osnova (programa).
— [Za šume sa čistom i oplodnom sječom.]


i:


ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 24     <-- 24 -->        PDF

.. Propis.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 23     <-- 23 -->        PDF

v
Zupna nadarbina Kravarsko.


v


Gospodarstvena jedinica: Zupna nadarbina
Kravarsko.


Posebna porabna osnova


za glavni i međutimni užitak i
kontrolna knjiga o šumskih užitcih


za desetgodište 1914/15 do 1923/24.


t


Obrazac 10. k § 38. naputka za sastavak gospodarstvenih osnova (programa).
— [Za šume sa čistom i oplodnom sječom.]




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Župna nadarbina Kravarsko.


J—. ,


Gospodarstvena jedinica: Župna nadarbina
Kravarsko.


Gospodarstveni program


za desetgodište 1914/1915 do 1923/1924.


Obrazac 13. k § 43. naputka za sastavak gospodarstvenih osnova (programa).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 20     <-- 20 -->        PDF

82




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 19     <-- 19 -->        PDF

81




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 18     <-- 18 -->        PDF

i 450 m3 hrastovine. Ta drvna gromada nesmije se smatrati
samo kao drvo sposobno za tehničku porabu, nego kao
drvna gromada cijelokupnih stabala zajedno sa granjem i
kićem.


Vrijednost te drvne gromade iznašala bi za bukovinu
razvrstana po sortimentima :
1) 79% cjepanica I. razreda 79 m3 a 5 K 70 f. =» 371 K 30 f.
2) 10% „ II. „ 10 m3 a 3K66 f. = 36 „ 60 „
3) 11% granje i kiće 11 ms a 1K60 f. = 17 „ 60 „


ukupno 425 K 50 f.
za hrastovi nu 450 nf
1) 60% gradje = 270 m3 a 15 K 44 f. . 4168 K 80 f.
2) 33% cjepanice i oblice 148.5 m3a 2 K80f. = 415 „ 80 ,3) 7% kiće - 31.5 m3 a 1 K 04 f. = 32 , 76 „


ukupno 4617 K 36 f.


Ukupna vrijednost prištednje sadašnjeg župnika iznašala
bi prema tome 5042 K 86 f. koja bi se imala istome od
uloženog utržka za prodane hrastove u iznosu od 10.100 K
u gotovom izplatiti.


Od preostale svote imali bi se odbiti troškovi za sastav
gospodarstvenog programa i troškovi omeđašenja, a preostala
svota imala bi se koristonosno uložiti, pošto predstavlja
vanredni/ prihod i to prištednju prijašnjih uživatelja
nadarbine, koju nebi smio ni sadašnji niti budući nadarbenik
potrošiti, već bi od te svote oni smjeli uživati samo kamate.


Predloženi gospodarstveni program proviđen je klauzulom
odobrenja te se jedan primjerak * istoga zajedno sa
katastralnim nacrtom, ispravama o dokazu posjeda i manualom
o .taksatornim podatcima vraća župnom uredu daljnje
porabe radi time, da proti ovoj prvomolbenoj odluci nezadovoljnoj
stranci pripada pravo utoka na kr. zemaljsku
vladu, odjel za unutarnje poslove u roku od 14 dana računajuć
od dana dostave.


Predsjednik:


Bošnjak v. r.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Upravni odbor županije zagrebačke.


Broj 1146/2. u. o. Zagreb, 23. travnja 1914.


Kravarsko župna nadarbina šumsko
gospodarstveni program.


Kr. kotarskoj oblasti


u
Vel. Gorici.


Upravni odbor županije zagrebačke u Zagrebu obnašao
je u danas dne 23. travnja 1914. obdržavanoj sjednici pod
toč. 463. sjedničkog zapisnika na temelju ustanova § 4. zakona
od 26. ožujka 1894., kojim se određuje stručna uprava
i šumsko gospodarenje u šumama stojećim pod osobitim
javnim nadzorom zaključiti, da se predležeći šumsko-gospodarstveni
program za šumu župne nadarbine Kravarsko sastavljen
za deset godište 1914/15. do 1923 24 po nadšumaru
turopoljske plem. imovne općine Josipu Heckneru
odobri, pošto je potpuno ispravno sastavljen prema naputku
za sastav gospodarstvenih osnova i programa izdanom po
kr. zemaljskoj vladi naredbom od 23. travnja 1903. broj


23.152. te je prema istom programu potrajnost uživanju
šume župne nadarbine potpuno zajamčena.
Na tumačenje sadržano u zadnjim alinejama uređaj nog
zapisnika, prema kojemu bi sadašnjem župniku Adamu Stepincu
u Kravarskom pripadala cijelokupna svota od 10.100
(deset hiljada i jedna stotina) kruna, koja je polučena godine
1910. prodajom od 327 komada hrastovih stabala, povađenih
širom cijele šume, ne može se uvažiti kao posve
ispravno, jer neuzima dovoljno obzira na vrijednost godišnjeg
etata prema vrsti drva i prema sortimentima.


U šumi župne nadarbine ima naime 5570 bukovine i
grabovine, te 45% hrastovins, a u tom razmjerju morao bi
nadarbenik crpiti i svoje prihode.


Prema tome bi na godišnji etat od 80 m3 odpalo 36 m3
hrastovine i 44 m3 bukovine i grabovine.


Pošto je sadašnji nadarbenik tečajem 12 i pol godina
navodno uživao samo po 12 hvati bukovine i grabovine, to
bi ukupna prištednja iznašala 100 m3 bukovine (grabovine)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 16     <-- 16 -->        PDF

78


(vidi naslov II. § 13. toč. 7. al. 2. ovog uređajnog zapisnika),
utržak za prodanih 327 hrastovih stabala (po 2 m3) sa kubičnim
sadržajem od 654 m3 u iznosu od 10.100 K. (U programu
je u opasci navedeno, koliko je u kojem odjelu posječeno.


Buduć je kao godišnji etat opredjeljen onaj sa 80 m3,
a župnik upravlja hadarbinom 12´/2 godine i za to vrijeme
podmirivao sve javne daće i plaćao čuvanje šuma, to mu
za oto vrijeme pripada


1272X80m3=1000/7z3 i


t. j . utržak za prodanih 640 m3 hrastovine, a ostatak od 360 m3
odpada na crpljeni ogrijev, koji se godimice sa 30 m3 označiti
može. Etat izračunat na temelju drvnih masa obstojalih
pred jednim decenijem od ovoga bi samo neznatno diferirao.
No jer po ustanovama § 29. al. 6. valja prihode obzirom
na vrst drveća od nejednake vrijednosti (vrijednosni m3
po Wageneru) po mogućnosti izmjenom prikladnih sastojina
na tamo označen način izjednačiti, to današnji posjednik,
akoprem nije isjekom od 327 hrastovih stabala etat kvantitativno
prekoračio, djelomice je prema stanju sastojina učinio
kvalitativno. Glede vrijednosti se sada već to ispraviti neda,
pa jer imade nositi troškove oko prvotnog uređenja šuma i
sastavka gospodar, programa, koji bi i inače troškovi po
svojoj naravi teretili tu glavnicu, a ne samog današnjeg uživaoca,
nema različka.


Sve ostalo je sadržano u programu samom, tek je još
samo za spomenuti, da je odgovaralo slabom obrastu, te
shodnoj gojitbi šuma, da odjel 1 u I razdobje dođe.


10. Trajanje gospodarstvenog programa. §23.
Označeno je u uvodu ovog uređajnog naputka prema kojem
(I1) prvo desetgodište svršava sa god. 1923/1924.
U Velikoj Gorici dne 10. ožujka 1914.


Sastavljač :
Za župnu nadarbinu Kravarskc :


J. Heckner
v. r. FranoStepinacv. r.
nadšumar-upravitelj. župnik.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 15     <-- 15 -->        PDF

čunatim prihodom pomoću normalno zališne metode po obličku


kameralne takse:
V V
u = 80 godina; Z =8 0 m3
.„= ZX.-I&80Xf **3200 m*.


Normalna zaliha izračunana na temelju zbiljnih popriječnih
prirasta u dobi sječe:


Ww = .(pomnožene rubrike) 3X4X10 odnosno 4X11=6090 m3


e - 80 + m-<™°-= 80 + 36 = 116»´,


dok je u prednavedenoj skrižaljci opredjelen etat sa samo
80 m5, a po užitnom % V. bonitetnog razreda po FeistmantëiuTznasao
bi taj čak 5302 m3 S S S } 0-02955 = 157 /n3.


Iz svih podataka proizlazi, da sve koli bukove toli hrastove
sastojine u ovom programu navedene spadaju u V.
bonitetni razred po Feistmantlu, svakako lošija stojbina od
one u skrižaljci nadšumara Pause za hrast, a kod onih sastojina,
koje bi obzirom na veću drvnu masu imale doći u
višji razred, znak je, da imade u njoj na oko eventualno
neprimjetivih stabala iz panja izraslih, odnosno, da je i nuzgredna
sastojina u glavnu diono povučena.


Za šume, koje leže u Vukomeričkim goricama, valjalo
bi svakako sastaviti posebne prihodne skrižaljke, jer dok se
Feistmantlove za srednje stare sastojine još njekako na ove
prilike primjeniti mogu, to za mlade sastojine pokazuju preniske,
a za stare previsoke drvne gromade, a manjkaju im
i ini nužni podaci, dočim se je kod Baurovih skrižaljka za.
bukvu ustanovilo, da polag inih prednosti ipak ne odgovaraju,
te da se visina sama kao takova nemože još smatrati sjegurnim
kriterijem boniteta, dok bi se glede njemačkih prihodnih
skrižaljaka trebali njihovi podaci sravnjivati sa našim prilikama
na većim objektima, nego je ovaj.


Prehvata ili vanrednog prihoda neima.


Nu današnji je posjednik — župnik, osim svakogodišnjeg
uživanja ogrijeva za župni dom u količini od po prilici
10—12 met. hvati prodao i kamatonosno u svojstvu privremeno
nepotrošive glavnice do sastava ovog programa uložio




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 14     <-- 14 -->        PDF

7C


O ..4>-00 tO — OtOOO~JO>U«,&.OOtO — Tekući


Z C 3


o *-Odjela š


toi-"0

3 o


s


K. o Odsjeka
5" oaoaocjoossaao o-n & &


o


Ul — tO — OOlOUlMOiMOOl-— *-0 Površina u kat. ju


-a


OOOWO-´-Ul


00 * — to .... to to to trima na 2 desetinke


O)


u

uao-40«i^oi


oouoooooo^oooxiooi^aioe sadanja


S" o


3 » rD


OWU??čđ--tO-tDO-o3^ u dobi sječe


*-00tOO00O00<1000>~400Ult0 — *" L. °<


enop ooooo *-~Jooa\ -aoo OU^J po jutru C/3


«HOO00WU"-OWe0)OlUlOiOlO 03


— o


—>-» .. -J W00U1OI — UT <1 * 3
oototooomtooooo — tOCOOl 00*-*^ ukupno L0,2.


tO© —0»00(0(o

n, o.


u gospod. I
razdoblju "g B n> B


w


to >— i— .. -J ........ "-OI-0 drvne I J» t« N


ocotoooyitocooo — to oo .. oo *-*».


tO(D — OOOlOtOtOO-JtOOOOlif^OOGl zalihe \~n I


OUicOCUtOtC-JOOOOtOtOtOOlOOtOO po jutru


´op


-ito— wuioeow -oo


— 43
00


— OOtO —OOOtO —~J*"-00O0H».tO-J —


o ukup
OltOOO.tiobcTI^Aoo i´ č>oooho ob *. mo
0000tO-~J(Oil»tO* O) I -IDOOllB*


, w,


^f f3 Za koliko godina


-jpoootoooooooicnooootoioto


^o5(D05 0to-JO«oioo^iooco~aoocn


po jutru


(0*.U*. coco .......^.


o JESfe 1


CO


«M-i-oi Jk. 00 >-* to to —
OtcOlOOOCOCJlOOtOKJOiUlIOCO — .. na od


-siio-Jto-a-j&toooooo — ooooo-j I


sjeku


— çj>ob(acooboô f oço-j f -j oo to
»-* — tO — —´tOCO^^tO — — t—»t—i


po jutru


(C « 00 ** OO00 *» O) »L
OOP


um


H


00 — h-* od


na


>-" >u to "-1 *-* — "— .*»~... toaioo


.. ootogooo*-o>to

L (OlD*eO«lUli-U-JOOl00OlO)M
is




00 3 <0 CO
to |


o


00 p to to 0.3


...


"t


o (O
. i—< to*».


o


5´ o O


t


°


s


NS to


* 1 g
00 8


i t
tto
oo. to K


1934/35 1954/55
do do
1953,54 1973/74


S


S
=0
N3


to


to to


ŠSSSSSSSŠSSStSŠŠ Opaska




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 13     <-- 13 -->        PDF

ne čini kvar nezgodnim rušenjem stabala na okolišna stabla,
te da se valjanom izradbom iscrpi surovina. Obzirom na
mali šumski posjed, za koji je ovaj program sastavljen, nema
ovdje više šta za istaći.


9. Godišnji prihod i sastavak osnova za buduće
desetgodište. § 22. Kod procjene stabala postupalo
se na taj način, da su u svima sastojinama sva stabla
počam od 6 cmt. u prsnoj visini klupirana, buduć bi posao
oko iskolčenja odgovarajućih pokusnih ploha uz klupiranje
sa propisanom površinom (5—10% površine sastojina) iziskivalo
radi vrlo malih površina većine odjela (027—0*97 jutara)
razmjerno daleko više vremena, a nebi pružalo niti iz
daleka tako tačne podatke.
Starost sastojina izračunana je u točnom prosjeku na
temelju dotičnih drvnih zaliha putem Smalianovog obfička:


Av =V; + V2 -+- ...... . Vm


h. _i_ h. -L YE
a A2 Am
Nuzgredna sastojina je odmah kod klupiranja od glavne
sastojine razlučena.


Svi detaljni podaci, sabrani na temelju raznih propisa
§§ 10. i 11. našeg uređajnog naputka, vidljivi su iz šumskotaksatornih
podataka za pojedine sastojine, koji su sadržani
u posebnoj ovom programu priloženoj knjizi.


Način kojim je proračunat godišnji prihod na glavnom
užitku (§§ 24. i 25. ovog naputka) prikazuje skrižaljka na
str. 76.


Kod opredjelivanja etata postupalo se vrlo oprezno i
naročito se obzirom na značaj posjeda pazilo, da se zaista
osjegura potrajno uživanje šume, pa se napose uz ine stege
uređajnog naputka hotice išlo za time, da razdobni prihodi
postepeno rastu, te opredjelenjem manjeg prihoda za (.)


prvodeset godište predusretne eventualnom manjku u kašnjim
periodama.


Stoga razloga je obavljen i mimo propisane dužnosti
račun za sva 4 razdoblja, pak je i u svrhu kontrole
izračunati godišnji prihod uspoređen ovdje niže izra




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 12     <-- 12 -->        PDF

74


ljalo, da se u prvom redu na cijelom šumskom posjedu


izvade stari, prevršeni grabri, te prestara i bolesna stabla


cera, koja su u taksatornim podacima kao takova označena,


da ne smetaju razvoj uz njih i pod njima se nalazećim mla


đim stablima.


Gdje će se i koliko imati tečajem deset godišta obavljati
čišćenje, koje već čini prelaz na najnužnije proređivanje
(vađenje potištenih stabala), označeno je u samoj
skrižaljci (programa), nu ovdje je spomenuti, da se to čišćenje
ima stegnuti samo na potišteni dio u pojedinoj sastojim.
Moguće bi bilo i uputno obavljati proredu po danskom
načinu.


Akoprem u glavnom vaskolika površina sastojinâ nije
potpuno obraštena, to će se morati ipak prije nego pojedine
sastojine na sječu dođu, pravovremeno dobrano prorediti,
ali na taj način, da se posjeku bukve, odnosno
grabi, kojih krošnje zastiru već mjestimično sada krošnje
hrastova sa kojima čine istu sastojinu (Kronenfreihieb),
pošto nema uvjeta, da se sada od nje razluče. — Time bi:


1. Bukovo i grabovo drvo brzo u debljini prirašćivalo
i podigla se proizvodnja drva;
2. Hrastovi bi razgranjenom krošnjom služili za sjemenjake,
pa bi se mogao osjegurati razvoj hrasta u većoj
mjeri no dosele, a to se i želi (vidi § 17. naslova III.). Tim
naravnim načinom pomlađivanja hrasta izbjeglo bi se znatnim
troškovima za manje uspješno umjetno pomlađivanje,
koje će se eventualno imati tek djelomice upotrebiti za popunjenje
čistina sadnjom žira pod motiku.
Akoprem bi se po ustanovama § 40. predzadnja alineja
našeg uređajnog naputka valjalo u pogledu izvađanja
kultura držati načela, da se imadu u prvom redu posumiti
novo isječene površine, a zatim tek uzeti uzeti obzir na
stare čistine, to će ipak valjati, da se u najskorije vrijeme
pošumi odjel 5 b) i to najprije žirom hrasta kitnjaka pod
motiku, a kad ovaj diono odraste, da bude mogao čuvati
mlade bukve od sunčane žege, posaditi bukve.


Ostali ogojni predloži nalaze se u posebnoj gojitbenoj
osnovi programa strana 86.
U interesu je samog šumoposjednika, da obaranju i
izradbi stabala posveti nužnu pažnju, da se kod obaranja




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 11     <-- 11 -->        PDF

4. Izbor vrsti drveća. § 17. Pridržati će se dosadanje
vrste drveća, koje klimatičkim prilikama najbolje odgovaraju,
nu pri tom će se nastojati, da* se protežira uzgoj hrasta
kitnjaka i kestena na mjestima, gdje za to ini uvjeti opstoje
u nješto vjećoj mjeri zbog financijalne strane, ali tako, da ´
se bukva i grab pridrži, jer su to nužne vrste drveća za
trajno podržavanje produktivnosti tla, te radi prednosti, što
ih bezdvojbeno imadu mješovite sastojine.
Potanje o tom dolazi u gospodarstvenom programu u
opasci o uzgoju, sječi itd.


5. Izbor obhodnje. § 18. a) Uzgoj visokih šuma-
Uzeta je za uzgoj visoke šume obhodnja sa 80 godina, akoprem
u to doba sastojine, ponajpače hrastove, ne daju najveći
godišnji prihod na drvu, jer šume na lošijoj stojbini,
od manje vrijedne vrsti drveća ili sa abnormalnim stanjem
dobnih razreda zahtijevaju nižu obhodnju. Ta će se
obhodnja u budućnosti, kada nastupe normalni odnosi,
moći eventualno s obzirom na uzgoj hrasta i povisiti. Za
sada bi se moglo još prije pomišljati na oto, da se uporabno
doba skrati, jer će njeke sastojine i uz tu nisku
obhodnju doći i tako na sječu u starosti od 120—166
godina.


Obhodnja za nisku šumu kestenovu ustanovljena je sa
15 godina, jer u toj dobi stabalje daje najvrednije bez bijeli
cjepano kolje.


6. Način sječe. § 19. Kod visokog uzgoja uvađa se
oplodni sjek, a kod niskog čisti sjek. Oslonom na ustanoye
§ 38. toč. *) alineja zadnja (naslov V. b) stegnuti će se više
sječina u jednu periodičku sječinu, te godišnji prihod crpiti
na skupnoj površini, a to sa takozvanim predzabranama iz
razloga i pod stegom propisa navedenih pod točkom .)
istog naslova.
7. Uporaba nuzgrednih užitaka. §20. Nuzgredni
užici t. j . uživanje paše i žirovine imadu se ograničiti samo
na otvorene šume. U koliko je žir potreban za pomlađenje
isječenih površina i šumskih čistinah, uživat će se žirovina,
pa bilo i u otvorenim šumama, tek nakon što žir u gornju
svrhu sabran bude.
: 8. Propisi glede gojitbe i njege šume/izradbe
i Izvoza šumskih proizvoda. § 21. Općenito bi va




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 10     <-- 10 -->        PDF

na nepovoljne odnošaje teraina, uz nabavu mapa i inih
isprava, izvedbe tehničkih i taksatornih predradnja, nabave
uskladbe gosp. programa sa materijalom, dovoza i zakapanje
međašnjih stupova sa upotrebljenim skupim radnicima,
iziskivao razmjerno znatni trošak od 1500 K. Visinu
tog izdatka doprinjela je i udaljenost boravišta uređivača
od objekta.


, Točka 8. Izvozne i prometne prilike. Ove prilike
su vrlo povoljne, jer šume leže ili tik uz dobro uzdržavan
cestovni potez Vel. Gorica—Kravarsko—Pokupsko ili
su u neposrednoj blizini iste. Najbliže tržište je Vel. Gorica.
Vel. gorička kolodvorska postaja je od Kravarskog samo
16 kilm. udaljena. Uz gore istaknutu okolnost znatna je vrijednost
proizvoda u šumi (na panju). Izvoz iz nadarbinskih
šuma po 1 m3 iznaša od 8—10 kruna, a metričkog hvata
ogrijeva 14—16 kruna," a izradba 4—5 kruna. Izradba građevnog
drva razno.


Točka 9. Uprava ičuvanje; Sve što bi bilo nuždno
glede ove točke za iztaknuti, spomenuto je već unapred pod
raznim naslovima. <


´jPuduć da radi male površine čestica nije bilo od potrebe,
da se provađa unutarnje t. zv. gospodarstveno uređenje,
šuma u odjele (odnosno i u odsjeke) nema se´ovdje


što za spomenuti.
Ustanovljenje načina budućeg gospodarenja.


1..Svrha gospodarenja § 14. Očitovati će se u
ovom gospodarstvenom programu u smislu propisa.


2. Gospodarstveno razdijelenje. § 15.Ovdje vrijedi
već spomenuto pod točkom 10. opisa šuma. (Naslov II.).
3. Izbor vrsti uzgoja. § 16. Ako bi se uvažila mala
površina šumskog posjeda, niski uzgoj bi današnjem uživaocu
najbolje konvenirao, nu dosljedno svrsi gospodarenja odabran
je uzgoj visokih šuma, pa je radi proizvađanja valjanog
i trajnog vinogradarskog kolja i to za vlastiti nasad, niski
uzgoj uveden samo u odjelu 14. odsjeka b. i to kao kestenova
sastojina.
s Ovim postupkom dolazi dô izražaja gospodarstveno načelo
iztaknuto u ustanovi § 1. već više puta ovdje spominjanog
zakona^ da se u što većem obsegu zavede uzgoj visokih šuma.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Šume su se redovno čuvale po namještenom lugaru,
dočim se pomlađivanja nisu sustavno provađala, jer se je
drvo vadilo prebiranjem po cijeloj šumi.


Točka 7. Dosadanji poprečni godišnji prihodi
i troškovi itd. Do sada je sadanji uživaoc šuma
crpio godimice samo samo 12 metričkih hvati ogrijevnog
drva, potrebnog za župni dom, te dobivao neznatni iznos
za žir i pašu, dok su godišnji troškovi za porez i ine javne
daće te čuvanje iznašali prosječno oko 250 K. Ove okol-»
riosti će morati (Naslov II1./9. § 22. o. u. n.) doći do izražaja
kod proračunanja etata. Šumske štete počinjene koli
po ljudima toli po zareznicima i gribovina ne vrše upliv na
šumsko gospodarenje i visinu etata.


Osim šumske glavnice spomenute u toč. 1. ovog ...đajnog
zapisnika, koja se imade, jer. potiče od prodaje ze^
mljišta (otuđenje) smatrati kao vanredni prihod nepotrošivim,
postoji još privremeno nepotrošiva glavnica sa danjom
visinom od 10.100 K, koja je sadržana u uložnicama
hrv. seljačke zadruge u Kravarskom broj 255 i 269.
Ova glavnica je nastala iz utržka 327 dozrelih hrastova, koji
su preborom izvađeni sa cijelog šumskog posjeda sa ukupnim
kubičnim sadržajem od 640 m3. Ova prodaja je uslijedila
god. 1910. putem javne dražbe dozvolom Prečas. duhovnog
stola u Zagrebu od 23./IX. 1901. broj 4427, nakon
što je na istu privolio patronat preko svog dohodarstvenog
ureda u Baniji (kod Karlovca) riješenjem od 18./X. 1901.
broj 176.


Ovim se gospodar, programom dakle imade konačnp
riješiti pitanje tangente pripadajuće od gornjeg iznosa današnjem
uživaocu za vrijeme od 12 \ godina, jer je isti sa


1. julom 1901. br. 2704 imenovan ondje župnikom, a, redovitom
sječom namirivao samo potrebu na ogrijevnom drvu,
a za oto vrijeme za porez i čuvanje izdao (1272 X, 250)
okruglo 3000 K. Konačno će se iz te glavnice imati namiriti
troškovi oko uređenja šuma i sastava gospodar, programa,
koji već po svojoj naravi ne spadaju na redovite
izdatke, te niti ne mogu teretiti samo današnjeg uživaoca,
a to tim manje, što je taj posao obzirom na veliku r a zcjepkanost
posjeda i nepravilnost međa, koje se oriet
tiču najviše šuma privatnika bez uređenih međa te qbzirom


ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Priležeća skrižaljka prikazuje prosječne visine i debjjine
pokusnih stabala posječenih u raznim odjelima.


,
.*
o
Šumski predjel
Starost
u godinama
Prsni
promjer
u cm.
Totalna
duljina
Opask a
Bukva
3
5
1
10
8
14
6
Bradačka
Sjeme (vel. šuma)
Dedina draga
Tekalice
Gradec
Pekel
Zavoj
70
68
63
36
63
88
65
.187,
18
»V.
13V,
27
25
21V,
197*
17´/,
16 V,
12
21
23
19´/4
U 30 god. imao promjer samo 30
^
mm
Hrast
3
5
1
10
8
.14
Bradačka
Sjeme
Dedina draga
Tekalice
Gradec
Pekel
91
87
76
(40)62
80
77
29´/2
33
40Va 23
#/ .
31
237*
22
18*/»
16
25
217a
#
U30god. imao promjer 231
-
mm
12
12
14
11
Kološec
»
Pekel
Tekalice
12
26
37.
25
Kesten
17
17
5
Trešnja
21
12
14
5
12
iz panja
iz sjemena
iz panja srednji promjer
3VJ mm.


Uzeta je svagdje t. zv. fizička starost, dok bi bilo
opravdano, da se je kod njih opredjelila kao mjerodavna


t. zv. gospod, starost (§ 10. točka 5 ç al. 2. našeg uređajnog
naputka) buduć su njeke sastojine u mladosti bile
potištene (n. pr. bukva u odjelu 5. i hrast u odjelu 1.). To
nije učinjeno, da ne bi djelovalo na veći ispad etata.
Točka 6. Dosadanji način šumskog gospodarenja.
Akoprem dosele nije postojao gosp. program može se
istini za volju reći, da su dosadanji posjednici sveli uživanje
na pravu mjeru, pa nisu prekomjerno crpili, nu s druge strane,
što je sasma naravno, nije se sustavno išlo za približenjem
odnosno uspostavom normalnog stanja, jer to bez gospod,
programa nije bilo niti moguće. U ostalom izvršivaše uz
nadležnu javnu nadzornu oblast kontrolu nad šumskim gospodar,
i sam kolator preko svojih ovdje se nalazećih šumskih
organa, koji su dotičnim šumoposjednicima od vremena do
vremena mogli podavati pravac šum. gospodarenju.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 7     <-- 7 -->        PDF

/


69


Cijeli ostali dio sastoji od žutog pijeska „gornjeg
pliocena".


Vrsti tla su po sadržini i vlazi različite; ili je glinena
zemlja sa vapnom ili bez njega, ili je ilovasta zemlja sa
vapnom ili pješčana ilovača bez vapna sa većom ili manjom
sadržinom kamenja (šljunka). Zemlje su inače prilično
dobre sa primjesom veće ili manje količine humusa.


Podneblje je veoma blago, jer ovdje uspjeva pitomi kesten
i vinova loza. Poprečna godišnja toplina je oko 9-5°.
Ako i nastupi uz snijeg oštrija zima, ta je kratkotrajna. Mraz
je od upliva kada nastupi koncem travnja ili u svibnju. Vladajući
vjetrovi sjevero-istok i jugozapad ne prouzrozuju prelome
niti izvale stabala.


V


´ B) Pravni odnošaji.


Točka 4. Posjedovni i pravni odnošaji. Današnji
šumski posjed pripao je župnoj nadarbini djelomice
darivanjem po grofu Erdôdy-u, koji je svojevremeno izvršavao
nad tom župom patronatsko pravo, a dijelom putem
segregacije. Danas izvršavaju to patronatsko pravo posjednici
vlastelinstva Zelin-Čiče knezovi Albert, Marija Lamorat
od Thurn-Taxisa u Regensburgu.


Vlasnik šuma je župna nadarbina Kravarsko, a uživaoc«
redovitih prihoda (etata) je dotični župnik za vrijeme župnikovanja
na toj župi. Župnik je ali dužan kao upravitelj
nadarbine skrbiti zâ redovito pokriće troškova oko poreza
i inih javnih daća, uprave, čuvanja i gojitbe šuma.


C) Gospodarstveni odnošaji.


Točka 5. Sadnje stanje. Ovo uređenje zateklo je
u glavnom uzgoj visoke šume. Iznimku čini odjel 14. odsjek b)
kao niska šuma i odjel 12. kao njeka srednja šuma sa pretežnim
dijelom stabala iz sjemena poraslih. Iz panja izraslih
stabala u ostalim sastojinama nalazi se ovdje-ondje u neznatnoj
količini — a u odjelima 9., 10. i 11. naročito uz
rub šuma, gdje je svojevremeno postojala živica.


Hrast kitnjak, bukva i grab vladajuće su vrsti drveća
visokog uzgoja, a kesten niskog, tu i tamo dolaze kao umetnute
vrsti cer, brijest, orah i divlje voće (trešnje).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 6     <-- 6 -->        PDF

68


zamršeno pravno riješenje pitanja tog dijela posjeda, odnosno


vlasništva.


Inih prepornih međa nema.


Omeđašenje je provedeno tokom godine 1913. sa universalnim
strojem na osnovu iz kr. arhiva mapa u Zagrebu
nabavljenih pikiranih nacrta, na kojima je obavljena rektiiikacija
sa podacima iz gruntovnih mapa.


Način omedašenja se razabire iz rečenog nacrta i
izmjernog manuala, koji gospodarstvenom programu prileže.


Kao međašnji znaci su zakopane praktične humke iz
armiranog betona, koji su obilježeni tekućim brojem i oznakom
posjednika (Ž. N. K.) § 1. al. 10 u. m


Točka 2. Područje. Cijeli šumski posjed je tako
malen, da sačinjava samo jednu gospodarstvenu jedinicu i
srez, a nalazi se između 33" 42´ i 33° 43´ geografske duljine
(iztočno od Terra) i 45° 34´ i 45° 36´ širine (Zona 23.
kolona XIV.) (S. W.) u području županije zagrebačke i
istoimenog sudbenog stola, te izim kat. čestice 2617 2 u
području upravnog i sudbenog kotara veliko-goričkog upravne
i porezne općine Kravarsko.


Kat. čestica 26172, koje suvislost sa dijelom ostalog
posjeda prekida samo cestovni potez Vel. Gorica Kravarsko,
razastire se u području upravnog i sudbenog kotara Sisak,
upravne općine Lekenik, te p. o. Vukojevac.


Šumski posjed Ježi 145 do 233 metra nad morem. Najveća
kota u ovom području sa 244 m. nadmorske visine je


. na Prekopi (Severski breg).


Točka 3. Stojbina. Castanetum naginje toplijem
Fagetumu. Terain naliči nizu oniskih brežuljaka,
što je značajka Vukomeričkih goricah. Nalazi se na kratke,
ali vrlo strme slazove (osore) i sa 35° nagiba.*


Najstarije naslage (taložina) su ovdje vrlo mlade geologijske
starosti t. j . one pripadaju „mlađem terciaru" (neogenu).*


Na njekim mjestima (u okolišu) dolaze „donji pontijski"
žuti lapori sa Lirnacus, Planorbis i t. d., a na ovima
leže „kongerijske gline i lapori".


U okolišu dolaze u kongerijskim naslagama (levantinskoj
glini) i naslage (tanke vrste) lignita (ovaj je dosta dobre
kakvoće).


* Između njih pridolaze najčešće levantinske naslage gornjeg pliocena.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Broj
- <.
t? s
rt -t-+
2 ai
Nariv
rudina ili zemljišta
Površina
rali °
Porezna općina
1 43 Gradec 2 259 Kravarsko
2 48 » — 1558 »
3 51 M 1 310 ti
4 97 »´ 1 421 n
5
6
101
131
»
tt
5
2
389
297
jt
n
7 132 n 4 1131 n
8 598 Kravaršćica 10 946 n
9
10
610
687
n
n


408
146
»
»
11 688 » 4 61 »
12
13
14
701/,
710
711
Turčin
´


3
884
311
572
tt
»
n
15
16
17
18
712
713
715/,
790
n
yi
n
n
1

19
1
183
186
1
692
tt
»
»
M
19
20
816
2617/2
Kostanjevac
Gradec

3 1958
152
! "
Vukojevac po grunt. izv.
Ukupno 62 265


Gruntovno stanje nije baš posve suglasno sa onim zemljarinskog
katastra, što se tiče oznake čestica i površine,
glasom ovjerovljenih gruntovnih izvadaka uložka broj 1 i
246, nu razlike su napose one p. o. Kravarsko neznatne,


t. j . katastr. čestica broj 701/1 i 715/1 u gruntovnim izvadcima
nisu cijepane, te je tamo površina katastr. čestice broj
701 označena sa 984C7, katastr. čestica 715 sa 19 rali 58ZJ°,
pa dok je od ovih dviju čestica odpalo 100 odnosno 57D°
uslijed preloženja stare ceste, koja je uz te čestice prelazila
u flovu cestu, to je kod čestice 2617, koja leži u porez,
općini Vukojevac, znatnija razlika od ..,,0 nastala tim,
Što je godine 1904. uslijed revizije zemljarinskog katastra ta
unesena u katastralni posjedovni list broj 208 na Otrok
Miju kbr. 2 iz Ogulinca, odnosno odavde u posjedovni list
330 na Otrok Stjepana kbr. 18 iz Ogulinca. Katastralna
izmjera tu promjenu još urisala nije. Budući da u godini 1894.,
kada je dne 31. svibnja bio zaključen sastavak nove gruntovnice
u toj poreznoj općini, ta promjena evidentirana bila
nije, te stoga razloga se za sada uzelo, kao da preporna
međa odnosno usurpacija niti ne postoji, jer ne postoji


ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 4     <-- 4 -->        PDF

66 .:´ . , /´,: I,...


stveni program sa glavnom svrhom uživanja paše, a to ovdje
slučaj nije, povučene su radi boljeg zaokruženja šumskog posjeda
u gospodarstveni program.


a) pašnjačka kat. čestica broj 711 sa površinom od
3 jutra 572 a °, te
b) pašnjačka kat. čestica broj 687 sa površinom od
3 jutra 1460°.


Obe čestice leže u poreznoj općini (p. o.) Kravarsko,
a potonja je dapače u zemlj. katastru kao oranica
označena.


Šumom obraslih pašnjaka ovdje uopće nema, a katastralne
čestice, koje su kao pašnjačke kulture u zemljarinski
kataster unesene datiraju od revizije zemlj. katastra, koja
je provađana po zakonskom članku V. 1909. zajedničkog
ug. hrv. državnog sabora o ispravku zemljarinskog katastra
i o ustanovljenju prihoda, dakle od najnovijeg doba.


Prema označenim kulturama u gruntovnici ponajviše
su to zapuštene oranice i vinogradski nasadi sa starim trsjem,
koji sada nakon provedenog regeneriranja ob trošku
današnjeg uživaoca na manjim površinama daju isti, a i
veći prihod.


A) Fizikalni odnos a j i.


Točka 1. Površina. Površina cijelog šumskog posjeda,
sa u uvodu navedenim 2 česticama inih kultura,
iznaša prema zemljarinskom katastru, glasom ovjerovljenih
posjedovnih listova broj 59 p. o. Kravarsko i broj 289 p. o.
Vukojevac : 62 jutra 265 u °.


Nije u gospodarstveni program povučena čestica broj
2668 p. o. Vukojevac u površini od 1241 U°, koja je uslijed
riješenja Prečastnog duhovnog stola u Zagrebu od
12./VII. 1907. broj 2690 dozvolom prodana javnom dražbom
Stjepanu pl. Gaiekoviću kbr. 42 iz Mraclina uz iznos od
212 K, koji je uložen u hrv. poljodjelskoj banci u Zagrebu
na uložnicu broj 1836, jer predstavlja vanredni prihod
(§ 36.) u. n.


Iz nazočne skrižaljke se razabire površina pojedinih
katastrainih čestica.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 3     <-- 3 -->        PDF

t
Broj 3. i 4. OŽUJAK I TRAVANJ 1919. GOD. XLIH.


ŠUMARSKI LI5T


GLASILO HRVATSKO-SLAVONSKOG SUMARSKQG DRUŠTVA.


Šumsko gospodarstveni program župne
nadarbine Kravarsko.


Sastavio Josip Heckner.


Uređajni zapisnik.4*
Opis Suma.


Uvod. § 13. Po ustanovama § 14. točka d) zakona
od 26. ožujka 1894., kojim se´uređuje stručna uprava i gospodarenje
u šumama stojećim pod osobitim javnim nadzorom,
protežu se ustanove § 1. rečenog zakona i na šume
župne nadarbine Kravarsko.


U smislu ustanova § 2. ali. 4. cit. zakona sastavljen
je uz uređajni zapisnik i nazočni gospodarstveni program
za vrijeme od deset (10) godina, \ to prema sad an j em
stanju, za razdoblje od poslovno gospodarstvene godine


(1. listopada) 1914./15. do god. 1923./24. (konac rujna)
s´ razloga obračuna tangente šumske glavnice, te s´ razloga,
što donjekle samo postoje u pogledu jednostavnosti gospodarstva
uvjeti, da bi se sasma svrha postigla, ako bi se kod
uređenja šuma poslužili sa olakšicom, što ju pružaju ustanove
§ 43. točka I. (1 — 2) našeg uređajnog naputka (u. n.),
koji je izdan kao prilog C. k § 29. naredbe kr. hrv. slav.
daim. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 23. travnja
1903. br. 23152 glede sastavka gospodarstvenih osnovaprograma te godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga, po
u početku navedenom zakonu od 26. ožujka 1894.
Akoprem bi u smislu ustanova § 3. napred spomenutog
zakona valjalo samo za one pašnjake, koji se nalaze na b e z-
u v jet no (absolutnom) šumskom tlu sastaviti gospodar*


* Sastavljač će se u posebnom članku potanko osvrnuti na njekî poglavlja,
za koja smatra, da su po razumjevanje ovog gospodarstvenog programa od veće
važnosti.