DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 3 <-- 3 --> PDF |
t Broj 3. i 4. OŽUJAK I TRAVANJ 1919. GOD. XLIH. ŠUMARSKI LI5T GLASILO HRVATSKO-SLAVONSKOG SUMARSKQG DRUŠTVA. Šumsko gospodarstveni program župne nadarbine Kravarsko. Sastavio Josip Heckner. Uređajni zapisnik.4* Opis Suma. Uvod. § 13. Po ustanovama § 14. točka d) zakona od 26. ožujka 1894., kojim se´uređuje stručna uprava i gospodarenje u šumama stojećim pod osobitim javnim nadzorom, protežu se ustanove § 1. rečenog zakona i na šume župne nadarbine Kravarsko. U smislu ustanova § 2. ali. 4. cit. zakona sastavljen je uz uređajni zapisnik i nazočni gospodarstveni program za vrijeme od deset (10) godina, \ to prema sad an j em stanju, za razdoblje od poslovno gospodarstvene godine (1. listopada) 1914./15. do god. 1923./24. (konac rujna) s´ razloga obračuna tangente šumske glavnice, te s´ razloga, što donjekle samo postoje u pogledu jednostavnosti gospodarstva uvjeti, da bi se sasma svrha postigla, ako bi se kod uređenja šuma poslužili sa olakšicom, što ju pružaju ustanove § 43. točka I. (1 — 2) našeg uređajnog naputka (u. n.), koji je izdan kao prilog C. k § 29. naredbe kr. hrv. slav. daim. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 23. travnja 1903. br. 23152 glede sastavka gospodarstvenih osnovaprograma te godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga, po u početku navedenom zakonu od 26. ožujka 1894. Akoprem bi u smislu ustanova § 3. napred spomenutog zakona valjalo samo za one pašnjake, koji se nalaze na b e z- u v jet no (absolutnom) šumskom tlu sastaviti gospodar* * Sastavljač će se u posebnom članku potanko osvrnuti na njekî poglavlja, za koja smatra, da su po razumjevanje ovog gospodarstvenog programa od veće važnosti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 4 <-- 4 --> PDF |
66 .:´ . , /´,: I,... stveni program sa glavnom svrhom uživanja paše, a to ovdje slučaj nije, povučene su radi boljeg zaokruženja šumskog posjeda u gospodarstveni program. a) pašnjačka kat. čestica broj 711 sa površinom od 3 jutra 572 a °, te b) pašnjačka kat. čestica broj 687 sa površinom od 3 jutra 1460°. Obe čestice leže u poreznoj općini (p. o.) Kravarsko, a potonja je dapače u zemlj. katastru kao oranica označena. Šumom obraslih pašnjaka ovdje uopće nema, a katastralne čestice, koje su kao pašnjačke kulture u zemljarinski kataster unesene datiraju od revizije zemlj. katastra, koja je provađana po zakonskom članku V. 1909. zajedničkog ug. hrv. državnog sabora o ispravku zemljarinskog katastra i o ustanovljenju prihoda, dakle od najnovijeg doba. Prema označenim kulturama u gruntovnici ponajviše su to zapuštene oranice i vinogradski nasadi sa starim trsjem, koji sada nakon provedenog regeneriranja ob trošku današnjeg uživaoca na manjim površinama daju isti, a i veći prihod. A) Fizikalni odnos a j i. Točka 1. Površina. Površina cijelog šumskog posjeda, sa u uvodu navedenim 2 česticama inih kultura, iznaša prema zemljarinskom katastru, glasom ovjerovljenih posjedovnih listova broj 59 p. o. Kravarsko i broj 289 p. o. Vukojevac : 62 jutra 265 u °. Nije u gospodarstveni program povučena čestica broj 2668 p. o. Vukojevac u površini od 1241 U°, koja je uslijed riješenja Prečastnog duhovnog stola u Zagrebu od 12./VII. 1907. broj 2690 dozvolom prodana javnom dražbom Stjepanu pl. Gaiekoviću kbr. 42 iz Mraclina uz iznos od 212 K, koji je uložen u hrv. poljodjelskoj banci u Zagrebu na uložnicu broj 1836, jer predstavlja vanredni prihod (§ 36.) u. n. Iz nazočne skrižaljke se razabire površina pojedinih katastrainih čestica. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Broj - <. t? s rt -t-+ 2 ai Nariv rudina ili zemljišta Površina rali ° Porezna općina 1 43 Gradec 2 259 Kravarsko 2 48 » — 1558 » 3 51 M 1 310 ti 4 97 »´ 1 421 n 5 6 101 131 » tt 5 2 389 297 jt n 7 132 n 4 1131 n 8 598 Kravaršćica 10 946 n 9 10 610 687 n n — — 408 146 » » 11 688 » 4 61 » 12 13 14 701/, 710 711 Turčin ´ — — 3 884 311 572 tt » n 15 16 17 18 712 713 715/, 790 n yi n n 1 — 19 1 183 186 1 692 tt » » M 19 20 816 2617/2 Kostanjevac Gradec — 3 1958 152 ! " Vukojevac po grunt. izv. Ukupno 62 265 Gruntovno stanje nije baš posve suglasno sa onim zemljarinskog katastra, što se tiče oznake čestica i površine, glasom ovjerovljenih gruntovnih izvadaka uložka broj 1 i 246, nu razlike su napose one p. o. Kravarsko neznatne, t. j . katastr. čestica broj 701/1 i 715/1 u gruntovnim izvadcima nisu cijepane, te je tamo površina katastr. čestice broj 701 označena sa 984C7, katastr. čestica 715 sa 19 rali 58ZJ°, pa dok je od ovih dviju čestica odpalo 100 odnosno 57D° uslijed preloženja stare ceste, koja je uz te čestice prelazila u flovu cestu, to je kod čestice 2617, koja leži u porez, općini Vukojevac, znatnija razlika od ..,,0 nastala tim, Što je godine 1904. uslijed revizije zemljarinskog katastra ta unesena u katastralni posjedovni list broj 208 na Otrok Miju kbr. 2 iz Ogulinca, odnosno odavde u posjedovni list 330 na Otrok Stjepana kbr. 18 iz Ogulinca. Katastralna izmjera tu promjenu još urisala nije. Budući da u godini 1894., kada je dne 31. svibnja bio zaključen sastavak nove gruntovnice u toj poreznoj općini, ta promjena evidentirana bila nije, te stoga razloga se za sada uzelo, kao da preporna međa odnosno usurpacija niti ne postoji, jer ne postoji |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 6 <-- 6 --> PDF |
68 zamršeno pravno riješenje pitanja tog dijela posjeda, odnosno vlasništva. Inih prepornih međa nema. Omeđašenje je provedeno tokom godine 1913. sa universalnim strojem na osnovu iz kr. arhiva mapa u Zagrebu nabavljenih pikiranih nacrta, na kojima je obavljena rektiiikacija sa podacima iz gruntovnih mapa. Način omedašenja se razabire iz rečenog nacrta i izmjernog manuala, koji gospodarstvenom programu prileže. Kao međašnji znaci su zakopane praktične humke iz armiranog betona, koji su obilježeni tekućim brojem i oznakom posjednika (Ž. N. K.) § 1. al. 10 u. m Točka 2. Područje. Cijeli šumski posjed je tako malen, da sačinjava samo jednu gospodarstvenu jedinicu i srez, a nalazi se između 33" 42´ i 33° 43´ geografske duljine (iztočno od Terra) i 45° 34´ i 45° 36´ širine (Zona 23. kolona XIV.) (S. W.) u području županije zagrebačke i istoimenog sudbenog stola, te izim kat. čestice 2617 2 u području upravnog i sudbenog kotara veliko-goričkog upravne i porezne općine Kravarsko. Kat. čestica 26172, koje suvislost sa dijelom ostalog posjeda prekida samo cestovni potez Vel. Gorica Kravarsko, razastire se u području upravnog i sudbenog kotara Sisak, upravne općine Lekenik, te p. o. Vukojevac. Šumski posjed Ježi 145 do 233 metra nad morem. Najveća kota u ovom području sa 244 m. nadmorske visine je . na Prekopi (Severski breg). Točka 3. Stojbina. Castanetum naginje toplijem Fagetumu. Terain naliči nizu oniskih brežuljaka, što je značajka Vukomeričkih goricah. Nalazi se na kratke, ali vrlo strme slazove (osore) i sa 35° nagiba.* Najstarije naslage (taložina) su ovdje vrlo mlade geologijske starosti t. j . one pripadaju „mlađem terciaru" (neogenu).* Na njekim mjestima (u okolišu) dolaze „donji pontijski" žuti lapori sa Lirnacus, Planorbis i t. d., a na ovima leže „kongerijske gline i lapori". U okolišu dolaze u kongerijskim naslagama (levantinskoj glini) i naslage (tanke vrste) lignita (ovaj je dosta dobre kakvoće). * Između njih pridolaze najčešće levantinske naslage gornjeg pliocena. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 7 <-- 7 --> PDF |
/ 69 Cijeli ostali dio sastoji od žutog pijeska „gornjeg pliocena". Vrsti tla su po sadržini i vlazi različite; ili je glinena zemlja sa vapnom ili bez njega, ili je ilovasta zemlja sa vapnom ili pješčana ilovača bez vapna sa većom ili manjom sadržinom kamenja (šljunka). Zemlje su inače prilično dobre sa primjesom veće ili manje količine humusa. Podneblje je veoma blago, jer ovdje uspjeva pitomi kesten i vinova loza. Poprečna godišnja toplina je oko 9-5°. Ako i nastupi uz snijeg oštrija zima, ta je kratkotrajna. Mraz je od upliva kada nastupi koncem travnja ili u svibnju. Vladajući vjetrovi sjevero-istok i jugozapad ne prouzrozuju prelome niti izvale stabala. V ´ B) Pravni odnošaji. Točka 4. Posjedovni i pravni odnošaji. Današnji šumski posjed pripao je župnoj nadarbini djelomice darivanjem po grofu Erdôdy-u, koji je svojevremeno izvršavao nad tom župom patronatsko pravo, a dijelom putem segregacije. Danas izvršavaju to patronatsko pravo posjednici vlastelinstva Zelin-Čiče knezovi Albert, Marija Lamorat od Thurn-Taxisa u Regensburgu. Vlasnik šuma je župna nadarbina Kravarsko, a uživaoc« redovitih prihoda (etata) je dotični župnik za vrijeme župnikovanja na toj župi. Župnik je ali dužan kao upravitelj nadarbine skrbiti zâ redovito pokriće troškova oko poreza i inih javnih daća, uprave, čuvanja i gojitbe šuma. C) Gospodarstveni odnošaji. Točka 5. Sadnje stanje. Ovo uređenje zateklo je u glavnom uzgoj visoke šume. Iznimku čini odjel 14. odsjek b) kao niska šuma i odjel 12. kao njeka srednja šuma sa pretežnim dijelom stabala iz sjemena poraslih. Iz panja izraslih stabala u ostalim sastojinama nalazi se ovdje-ondje u neznatnoj količini — a u odjelima 9., 10. i 11. naročito uz rub šuma, gdje je svojevremeno postojala živica. Hrast kitnjak, bukva i grab vladajuće su vrsti drveća visokog uzgoja, a kesten niskog, tu i tamo dolaze kao umetnute vrsti cer, brijest, orah i divlje voće (trešnje). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Priležeća skrižaljka prikazuje prosječne visine i debjjine pokusnih stabala posječenih u raznim odjelima. , .* o Šumski predjel Starost u godinama Prsni promjer u cm. Totalna duljina Opask a Bukva 3 5 1 10 8 14 6 Bradačka Sjeme (vel. šuma) Dedina draga Tekalice Gradec Pekel Zavoj 70 68 63 36 63 88 65 .187, 18 »V. 13V, 27 25 21V, 197* 17´/, 16 V, 12 21 23 19´/4 U 30 god. imao promjer samo 30 ^ mm Hrast 3 5 1 10 8 .14 Bradačka Sjeme Dedina draga Tekalice Gradec Pekel 91 87 76 (40)62 80 77 29´/2 33 40Va 23 #/ . 31 237* 22 18*/» 16 25 217a # U30god. imao promjer 231 - mm 12 12 14 11 Kološec » Pekel Tekalice 12 26 37. 25 Kesten 17 17 5 Trešnja 21 12 14 5 12 iz panja iz sjemena iz panja srednji promjer 3VJ mm. Uzeta je svagdje t. zv. fizička starost, dok bi bilo opravdano, da se je kod njih opredjelila kao mjerodavna t. zv. gospod, starost (§ 10. točka 5 ç al. 2. našeg uređajnog naputka) buduć su njeke sastojine u mladosti bile potištene (n. pr. bukva u odjelu 5. i hrast u odjelu 1.). To nije učinjeno, da ne bi djelovalo na veći ispad etata. Točka 6. Dosadanji način šumskog gospodarenja. Akoprem dosele nije postojao gosp. program može se istini za volju reći, da su dosadanji posjednici sveli uživanje na pravu mjeru, pa nisu prekomjerno crpili, nu s druge strane, što je sasma naravno, nije se sustavno išlo za približenjem odnosno uspostavom normalnog stanja, jer to bez gospod, programa nije bilo niti moguće. U ostalom izvršivaše uz nadležnu javnu nadzornu oblast kontrolu nad šumskim gospodar, i sam kolator preko svojih ovdje se nalazećih šumskih organa, koji su dotičnim šumoposjednicima od vremena do vremena mogli podavati pravac šum. gospodarenju. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Šume su se redovno čuvale po namještenom lugaru, dočim se pomlađivanja nisu sustavno provađala, jer se je drvo vadilo prebiranjem po cijeloj šumi. Točka 7. Dosadanji poprečni godišnji prihodi i troškovi itd. Do sada je sadanji uživaoc šuma crpio godimice samo samo 12 metričkih hvati ogrijevnog drva, potrebnog za župni dom, te dobivao neznatni iznos za žir i pašu, dok su godišnji troškovi za porez i ine javne daće te čuvanje iznašali prosječno oko 250 K. Ove okol-» riosti će morati (Naslov II1./9. § 22. o. u. n.) doći do izražaja kod proračunanja etata. Šumske štete počinjene koli po ljudima toli po zareznicima i gribovina ne vrše upliv na šumsko gospodarenje i visinu etata. Osim šumske glavnice spomenute u toč. 1. ovog ...đajnog zapisnika, koja se imade, jer. potiče od prodaje ze^ mljišta (otuđenje) smatrati kao vanredni prihod nepotrošivim, postoji još privremeno nepotrošiva glavnica sa danjom visinom od 10.100 K, koja je sadržana u uložnicama hrv. seljačke zadruge u Kravarskom broj 255 i 269. Ova glavnica je nastala iz utržka 327 dozrelih hrastova, koji su preborom izvađeni sa cijelog šumskog posjeda sa ukupnim kubičnim sadržajem od 640 m3. Ova prodaja je uslijedila god. 1910. putem javne dražbe dozvolom Prečas. duhovnog stola u Zagrebu od 23./IX. 1901. broj 4427, nakon što je na istu privolio patronat preko svog dohodarstvenog ureda u Baniji (kod Karlovca) riješenjem od 18./X. 1901. broj 176. Ovim se gospodar, programom dakle imade konačnp riješiti pitanje tangente pripadajuće od gornjeg iznosa današnjem uživaocu za vrijeme od 12 \ godina, jer je isti sa 1. julom 1901. br. 2704 imenovan ondje župnikom, a, redovitom sječom namirivao samo potrebu na ogrijevnom drvu, a za oto vrijeme za porez i čuvanje izdao (1272 X, 250) okruglo 3000 K. Konačno će se iz te glavnice imati namiriti troškovi oko uređenja šuma i sastava gospodar, programa, koji već po svojoj naravi ne spadaju na redovite izdatke, te niti ne mogu teretiti samo današnjeg uživaoca, a to tim manje, što je taj posao obzirom na veliku r a zcjepkanost posjeda i nepravilnost međa, koje se oriet tiču najviše šuma privatnika bez uređenih međa te qbzirom |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 10 <-- 10 --> PDF |
na nepovoljne odnošaje teraina, uz nabavu mapa i inih isprava, izvedbe tehničkih i taksatornih predradnja, nabave uskladbe gosp. programa sa materijalom, dovoza i zakapanje međašnjih stupova sa upotrebljenim skupim radnicima, iziskivao razmjerno znatni trošak od 1500 K. Visinu tog izdatka doprinjela je i udaljenost boravišta uređivača od objekta. , Točka 8. Izvozne i prometne prilike. Ove prilike su vrlo povoljne, jer šume leže ili tik uz dobro uzdržavan cestovni potez Vel. Gorica—Kravarsko—Pokupsko ili su u neposrednoj blizini iste. Najbliže tržište je Vel. Gorica. Vel. gorička kolodvorska postaja je od Kravarskog samo 16 kilm. udaljena. Uz gore istaknutu okolnost znatna je vrijednost proizvoda u šumi (na panju). Izvoz iz nadarbinskih šuma po 1 m3 iznaša od 8—10 kruna, a metričkog hvata ogrijeva 14—16 kruna," a izradba 4—5 kruna. Izradba građevnog drva razno. Točka 9. Uprava ičuvanje; Sve što bi bilo nuždno glede ove točke za iztaknuti, spomenuto je već unapred pod raznim naslovima. < ´jPuduć da radi male površine čestica nije bilo od potrebe, da se provađa unutarnje t. zv. gospodarstveno uređenje, šuma u odjele (odnosno i u odsjeke) nema se´ovdje što za spomenuti. Ustanovljenje načina budućeg gospodarenja. 1..Svrha gospodarenja § 14. Očitovati će se u ovom gospodarstvenom programu u smislu propisa. 2. Gospodarstveno razdijelenje. § 15.Ovdje vrijedi već spomenuto pod točkom 10. opisa šuma. (Naslov II.). 3. Izbor vrsti uzgoja. § 16. Ako bi se uvažila mala površina šumskog posjeda, niski uzgoj bi današnjem uživaocu najbolje konvenirao, nu dosljedno svrsi gospodarenja odabran je uzgoj visokih šuma, pa je radi proizvađanja valjanog i trajnog vinogradarskog kolja i to za vlastiti nasad, niski uzgoj uveden samo u odjelu 14. odsjeka b. i to kao kestenova sastojina. s Ovim postupkom dolazi dô izražaja gospodarstveno načelo iztaknuto u ustanovi § 1. već više puta ovdje spominjanog zakona^ da se u što većem obsegu zavede uzgoj visokih šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 11 <-- 11 --> PDF |
4. Izbor vrsti drveća. § 17. Pridržati će se dosadanje vrste drveća, koje klimatičkim prilikama najbolje odgovaraju, nu pri tom će se nastojati, da* se protežira uzgoj hrasta kitnjaka i kestena na mjestima, gdje za to ini uvjeti opstoje u nješto vjećoj mjeri zbog financijalne strane, ali tako, da ´ se bukva i grab pridrži, jer su to nužne vrste drveća za trajno podržavanje produktivnosti tla, te radi prednosti, što ih bezdvojbeno imadu mješovite sastojine. Potanje o tom dolazi u gospodarstvenom programu u opasci o uzgoju, sječi itd. 5. Izbor obhodnje. § 18. a) Uzgoj visokih šuma- Uzeta je za uzgoj visoke šume obhodnja sa 80 godina, akoprem u to doba sastojine, ponajpače hrastove, ne daju najveći godišnji prihod na drvu, jer šume na lošijoj stojbini, od manje vrijedne vrsti drveća ili sa abnormalnim stanjem dobnih razreda zahtijevaju nižu obhodnju. Ta će se obhodnja u budućnosti, kada nastupe normalni odnosi, moći eventualno s obzirom na uzgoj hrasta i povisiti. Za sada bi se moglo još prije pomišljati na oto, da se uporabno doba skrati, jer će njeke sastojine i uz tu nisku obhodnju doći i tako na sječu u starosti od 120—166 godina. Obhodnja za nisku šumu kestenovu ustanovljena je sa 15 godina, jer u toj dobi stabalje daje najvrednije bez bijeli cjepano kolje. 6. Način sječe. § 19. Kod visokog uzgoja uvađa se oplodni sjek, a kod niskog čisti sjek. Oslonom na ustanoye § 38. toč. *) alineja zadnja (naslov V. b) stegnuti će se više sječina u jednu periodičku sječinu, te godišnji prihod crpiti na skupnoj površini, a to sa takozvanim predzabranama iz razloga i pod stegom propisa navedenih pod točkom .) istog naslova. 7. Uporaba nuzgrednih užitaka. §20. Nuzgredni užici t. j . uživanje paše i žirovine imadu se ograničiti samo na otvorene šume. U koliko je žir potreban za pomlađenje isječenih površina i šumskih čistinah, uživat će se žirovina, pa bilo i u otvorenim šumama, tek nakon što žir u gornju svrhu sabran bude. : 8. Propisi glede gojitbe i njege šume/izradbe i Izvoza šumskih proizvoda. § 21. Općenito bi va |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 12 <-- 12 --> PDF |
74 ljalo, da se u prvom redu na cijelom šumskom posjedu izvade stari, prevršeni grabri, te prestara i bolesna stabla cera, koja su u taksatornim podacima kao takova označena, da ne smetaju razvoj uz njih i pod njima se nalazećim mla đim stablima. Gdje će se i koliko imati tečajem deset godišta obavljati čišćenje, koje već čini prelaz na najnužnije proređivanje (vađenje potištenih stabala), označeno je u samoj skrižaljci (programa), nu ovdje je spomenuti, da se to čišćenje ima stegnuti samo na potišteni dio u pojedinoj sastojim. Moguće bi bilo i uputno obavljati proredu po danskom načinu. Akoprem u glavnom vaskolika površina sastojinâ nije potpuno obraštena, to će se morati ipak prije nego pojedine sastojine na sječu dođu, pravovremeno dobrano prorediti, ali na taj način, da se posjeku bukve, odnosno grabi, kojih krošnje zastiru već mjestimično sada krošnje hrastova sa kojima čine istu sastojinu (Kronenfreihieb), pošto nema uvjeta, da se sada od nje razluče. — Time bi: 1. Bukovo i grabovo drvo brzo u debljini prirašćivalo i podigla se proizvodnja drva; 2. Hrastovi bi razgranjenom krošnjom služili za sjemenjake, pa bi se mogao osjegurati razvoj hrasta u većoj mjeri no dosele, a to se i želi (vidi § 17. naslova III.). Tim naravnim načinom pomlađivanja hrasta izbjeglo bi se znatnim troškovima za manje uspješno umjetno pomlađivanje, koje će se eventualno imati tek djelomice upotrebiti za popunjenje čistina sadnjom žira pod motiku. Akoprem bi se po ustanovama § 40. predzadnja alineja našeg uređajnog naputka valjalo u pogledu izvađanja kultura držati načela, da se imadu u prvom redu posumiti novo isječene površine, a zatim tek uzeti uzeti obzir na stare čistine, to će ipak valjati, da se u najskorije vrijeme pošumi odjel 5 b) i to najprije žirom hrasta kitnjaka pod motiku, a kad ovaj diono odraste, da bude mogao čuvati mlade bukve od sunčane žege, posaditi bukve. Ostali ogojni predloži nalaze se u posebnoj gojitbenoj osnovi programa strana 86. U interesu je samog šumoposjednika, da obaranju i izradbi stabala posveti nužnu pažnju, da se kod obaranja |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 13 <-- 13 --> PDF |
ne čini kvar nezgodnim rušenjem stabala na okolišna stabla, te da se valjanom izradbom iscrpi surovina. Obzirom na mali šumski posjed, za koji je ovaj program sastavljen, nema ovdje više šta za istaći. 9. Godišnji prihod i sastavak osnova za buduće desetgodište. § 22. Kod procjene stabala postupalo se na taj način, da su u svima sastojinama sva stabla počam od 6 cmt. u prsnoj visini klupirana, buduć bi posao oko iskolčenja odgovarajućih pokusnih ploha uz klupiranje sa propisanom površinom (5—10% površine sastojina) iziskivalo radi vrlo malih površina većine odjela (027—0*97 jutara) razmjerno daleko više vremena, a nebi pružalo niti iz daleka tako tačne podatke. Starost sastojina izračunana je u točnom prosjeku na temelju dotičnih drvnih zaliha putem Smalianovog obfička: Av =V; + V2 -+- ...... . Vm h. _i_ h. -L YE a A2 Am Nuzgredna sastojina je odmah kod klupiranja od glavne sastojine razlučena. Svi detaljni podaci, sabrani na temelju raznih propisa §§ 10. i 11. našeg uređajnog naputka, vidljivi su iz šumskotaksatornih podataka za pojedine sastojine, koji su sadržani u posebnoj ovom programu priloženoj knjizi. Način kojim je proračunat godišnji prihod na glavnom užitku (§§ 24. i 25. ovog naputka) prikazuje skrižaljka na str. 76. Kod opredjelivanja etata postupalo se vrlo oprezno i naročito se obzirom na značaj posjeda pazilo, da se zaista osjegura potrajno uživanje šume, pa se napose uz ine stege uređajnog naputka hotice išlo za time, da razdobni prihodi postepeno rastu, te opredjelenjem manjeg prihoda za (.) prvodeset godište predusretne eventualnom manjku u kašnjim periodama. Stoga razloga je obavljen i mimo propisane dužnosti račun za sva 4 razdoblja, pak je i u svrhu kontrole izračunati godišnji prihod uspoređen ovdje niže izra |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 14 <-- 14 --> PDF |
7C O ..4>-00 tO — OtOOO~JO>U«,&.OOtO — Tekući Z C 3 o *-Odjela š toi-"0 3 o s K. o Odsjeka 5" oaoaocjoossaao o-n & & o Ul — tO — OOlOUlMOiMOOl-— *-0 Površina u kat. ju -a OOOWO-´-Ul 00 * — to .... to to to trima na 2 desetinke O) u uao-40«i^oi oouoooooo^oooxiooi^aioe sadanja S" o 3 » rD OWU??čđ--tO-tDO-o3^ u dobi sječe *-00tOO00O00<1000>~400Ult0 — *" L. °< enop ooooo *-~Jooa\ -aoo OU^J po jutru C/3 «HOO00WU"-OWe0)OlUlOiOlO 03 — o —>-» .. -J W00U1OI — UT <1 * 3 oototooomtooooo — tOCOOl 00*-*^ ukupno L0,2. tO© —0»00(0(o n, o. u gospod. I razdoblju "g B n> B w to >— i— .. -J ........ "-OI-0 drvne I J» t« N ocotoooyitocooo — to oo .. oo *-*». tO(D — OOOlOtOtOO-JtOOOOlif^OOGl zalihe \~n I OUicOCUtOtC-JOOOOtOtOtOOlOOtOO po jutru ´op -ito — 43 00 — OOtO —OOOtO —~J*"-00O0H».tO-J — o ukup OltOOO.tiobcTI^Aoo i´ č>oooho ob *. mo 0000tO-~J(Oil»tO* O) I -IDOOllB* , w, ^f f3 Za koliko godina -jpoootoooooooicnooootoioto ^o5(D05 0to-JO«oioo^iooco~aoocn po jutru (0*.U*. coco .......^. o JESfe 1 CO «M-i-oi Jk. 00 >-* to to — OtcOlOOOCOCJlOOtOKJOiUlIOCO — .. na od -siio-Jto-a-j&toooooo — ooooo-j I sjeku — çj>ob(acooboô f oço-j f -j oo to »-* — tO — —´tOCO^^tO — — t—»t—i po jutru (C « 00 ** OO00 *» O) »L OOP um H 00 — h-* od na >-" >u to "-1 *-* — "— .*»~... toaioo .. ootogooo*-o>to L (OlD*eO«lUli-U-JOOl00OlO)M is — — 00 3 <0 CO to | o 00 p to to 0.3 ... "t o (O . i—< to*». o 5´ o O t ° s NS to * 1 g 00 8 i t tto oo. to K 1934/35 1954/55 do do 1953,54 1973/74 S S =0 N3 to to to ŠSSSSSSSŠSSStSŠŠ Opaska |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 15 <-- 15 --> PDF |
čunatim prihodom pomoću normalno zališne metode po obličku kameralne takse: V V u = 80 godina; Z =8 0 m3 .„= ZX.-I&80Xf **3200 m*. Normalna zaliha izračunana na temelju zbiljnih popriječnih prirasta u dobi sječe: Ww = .(pomnožene rubrike) 3X4X10 odnosno 4X11=6090 m3 e - 80 + m-<™°-= 80 + 36 = 116»´, dok je u prednavedenoj skrižaljci opredjelen etat sa samo 80 m5, a po užitnom % V. bonitetnog razreda po FeistmantëiuTznasao bi taj čak 5302 m3 S S S } 0-02955 = 157 /n3. Iz svih podataka proizlazi, da sve koli bukove toli hrastove sastojine u ovom programu navedene spadaju u V. bonitetni razred po Feistmantlu, svakako lošija stojbina od one u skrižaljci nadšumara Pause za hrast, a kod onih sastojina, koje bi obzirom na veću drvnu masu imale doći u višji razred, znak je, da imade u njoj na oko eventualno neprimjetivih stabala iz panja izraslih, odnosno, da je i nuzgredna sastojina u glavnu diono povučena. Za šume, koje leže u Vukomeričkim goricama, valjalo bi svakako sastaviti posebne prihodne skrižaljke, jer dok se Feistmantlove za srednje stare sastojine još njekako na ove prilike primjeniti mogu, to za mlade sastojine pokazuju preniske, a za stare previsoke drvne gromade, a manjkaju im i ini nužni podaci, dočim se je kod Baurovih skrižaljka za. bukvu ustanovilo, da polag inih prednosti ipak ne odgovaraju, te da se visina sama kao takova nemože još smatrati sjegurnim kriterijem boniteta, dok bi se glede njemačkih prihodnih skrižaljaka trebali njihovi podaci sravnjivati sa našim prilikama na većim objektima, nego je ovaj. Prehvata ili vanrednog prihoda neima. Nu današnji je posjednik — župnik, osim svakogodišnjeg uživanja ogrijeva za župni dom u količini od po prilici 10—12 met. hvati prodao i kamatonosno u svojstvu privremeno nepotrošive glavnice do sastava ovog programa uložio |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 16 <-- 16 --> PDF |
78 (vidi naslov II. § 13. toč. 7. al. 2. ovog uređajnog zapisnika), utržak za prodanih 327 hrastovih stabala (po 2 m3) sa kubičnim sadržajem od 654 m3 u iznosu od 10.100 K. (U programu je u opasci navedeno, koliko je u kojem odjelu posječeno. Buduć je kao godišnji etat opredjeljen onaj sa 80 m3, a župnik upravlja hadarbinom 12´/2 godine i za to vrijeme podmirivao sve javne daće i plaćao čuvanje šuma, to mu za oto vrijeme pripada 1272X80m3=1000/7z3 i t. j . utržak za prodanih 640 m3 hrastovine, a ostatak od 360 m3 odpada na crpljeni ogrijev, koji se godimice sa 30 m3 označiti može. Etat izračunat na temelju drvnih masa obstojalih pred jednim decenijem od ovoga bi samo neznatno diferirao. No jer po ustanovama § 29. al. 6. valja prihode obzirom na vrst drveća od nejednake vrijednosti (vrijednosni m3 po Wageneru) po mogućnosti izmjenom prikladnih sastojina na tamo označen način izjednačiti, to današnji posjednik, akoprem nije isjekom od 327 hrastovih stabala etat kvantitativno prekoračio, djelomice je prema stanju sastojina učinio kvalitativno. Glede vrijednosti se sada već to ispraviti neda, pa jer imade nositi troškove oko prvotnog uređenja šuma i sastavka gospodar, programa, koji bi i inače troškovi po svojoj naravi teretili tu glavnicu, a ne samog današnjeg uživaoca, nema različka. Sve ostalo je sadržano u programu samom, tek je još samo za spomenuti, da je odgovaralo slabom obrastu, te shodnoj gojitbi šuma, da odjel 1 u I razdobje dođe. 10. Trajanje gospodarstvenog programa. §23. Označeno je u uvodu ovog uređajnog naputka prema kojem (I1) prvo desetgodište svršava sa god. 1923/1924. U Velikoj Gorici dne 10. ožujka 1914. Sastavljač : Za župnu nadarbinu Kravarskc : J. Heckner v. r. FranoStepinacv. r. nadšumar-upravitelj. župnik. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Upravni odbor županije zagrebačke. Broj 1146/2. u. o. Zagreb, 23. travnja 1914. Kravarsko župna nadarbina šumsko gospodarstveni program. Kr. kotarskoj oblasti u Vel. Gorici. Upravni odbor županije zagrebačke u Zagrebu obnašao je u danas dne 23. travnja 1914. obdržavanoj sjednici pod toč. 463. sjedničkog zapisnika na temelju ustanova § 4. zakona od 26. ožujka 1894., kojim se određuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama stojećim pod osobitim javnim nadzorom zaključiti, da se predležeći šumsko-gospodarstveni program za šumu župne nadarbine Kravarsko sastavljen za deset godište 1914/15. do 1923 24 po nadšumaru turopoljske plem. imovne općine Josipu Heckneru odobri, pošto je potpuno ispravno sastavljen prema naputku za sastav gospodarstvenih osnova i programa izdanom po kr. zemaljskoj vladi naredbom od 23. travnja 1903. broj 23.152. te je prema istom programu potrajnost uživanju šume župne nadarbine potpuno zajamčena. Na tumačenje sadržano u zadnjim alinejama uređaj nog zapisnika, prema kojemu bi sadašnjem župniku Adamu Stepincu u Kravarskom pripadala cijelokupna svota od 10.100 (deset hiljada i jedna stotina) kruna, koja je polučena godine 1910. prodajom od 327 komada hrastovih stabala, povađenih širom cijele šume, ne može se uvažiti kao posve ispravno, jer neuzima dovoljno obzira na vrijednost godišnjeg etata prema vrsti drva i prema sortimentima. U šumi župne nadarbine ima naime 5570 bukovine i grabovine, te 45% hrastovins, a u tom razmjerju morao bi nadarbenik crpiti i svoje prihode. Prema tome bi na godišnji etat od 80 m3 odpalo 36 m3 hrastovine i 44 m3 bukovine i grabovine. Pošto je sadašnji nadarbenik tečajem 12 i pol godina navodno uživao samo po 12 hvati bukovine i grabovine, to bi ukupna prištednja iznašala 100 m3 bukovine (grabovine) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 18 <-- 18 --> PDF |
i 450 m3 hrastovine. Ta drvna gromada nesmije se smatrati samo kao drvo sposobno za tehničku porabu, nego kao drvna gromada cijelokupnih stabala zajedno sa granjem i kićem. Vrijednost te drvne gromade iznašala bi za bukovinu razvrstana po sortimentima : 1) 79% cjepanica I. razreda 79 m3 a 5 K 70 f. =» 371 K 30 f. 2) 10% „ II. „ 10 m3 a 3K66 f. = 36 „ 60 „ 3) 11% granje i kiće 11 ms a 1K60 f. = 17 „ 60 „ ukupno 425 K 50 f. za hrastovi nu 450 nf 1) 60% gradje = 270 m3 a 15 K 44 f. . 4168 K 80 f. 2) 33% cjepanice i oblice 148.5 m3a 2 K80f. = 415 „ 80 ,3) 7% kiće - 31.5 m3 a 1 K 04 f. = 32 , 76 „ ukupno 4617 K 36 f. Ukupna vrijednost prištednje sadašnjeg župnika iznašala bi prema tome 5042 K 86 f. koja bi se imala istome od uloženog utržka za prodane hrastove u iznosu od 10.100 K u gotovom izplatiti. Od preostale svote imali bi se odbiti troškovi za sastav gospodarstvenog programa i troškovi omeđašenja, a preostala svota imala bi se koristonosno uložiti, pošto predstavlja vanredni/ prihod i to prištednju prijašnjih uživatelja nadarbine, koju nebi smio ni sadašnji niti budući nadarbenik potrošiti, već bi od te svote oni smjeli uživati samo kamate. Predloženi gospodarstveni program proviđen je klauzulom odobrenja te se jedan primjerak * istoga zajedno sa katastralnim nacrtom, ispravama o dokazu posjeda i manualom o .taksatornim podatcima vraća župnom uredu daljnje porabe radi time, da proti ovoj prvomolbenoj odluci nezadovoljnoj stranci pripada pravo utoka na kr. zemaljsku vladu, odjel za unutarnje poslove u roku od 14 dana računajuć od dana dostave. Predsjednik: Bošnjak v. r. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 19 <-- 19 --> PDF |
81 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 20 <-- 20 --> PDF |
82 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Župna nadarbina Kravarsko. J—. , Gospodarstvena jedinica: Župna nadarbina Kravarsko. Gospodarstveni program za desetgodište 1914/1915 do 1923/1924. Obrazac 13. k § 43. naputka za sastavak gospodarstvenih osnova (programa). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 23 <-- 23 --> PDF |
v Zupna nadarbina Kravarsko. v Gospodarstvena jedinica: Zupna nadarbina Kravarsko. Posebna porabna osnova za glavni i međutimni užitak i kontrolna knjiga o šumskih užitcih za desetgodište 1914/15 do 1923/24. t Obrazac 10. k § 38. naputka za sastavak gospodarstvenih osnova (programa). — [Za šume sa čistom i oplodnom sječom.] |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 24 <-- 24 --> PDF |
.. Propis. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Župna nadarbina Kravarsko. Gospodarstvena jedinica: Župna nadarbina Kravarsko. Gojitberia osnova i kontrolna knjiga o gojitbenim radnjama za desetgodište 1914/15 do 1923/24. Obrazac 12. k § 40 naputka za sastavak gospodarstveuih osnova (programa). — [Za šume sa čistom i oplodnom sječom.] i: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 26 <-- 26 --> PDF |
PrOpiS. |