DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 36 <-- 36 --> PDF |
bi ured i plaćao osobne izdatke dodijeljenog osoblja i radničtva za vrijeme tog posla u njegovom području, kao i ograđivanje pokušališta. Na taj način ne bi trebalo u državnom proračunu uzeti posebnu veliku svotu za šum. pokusnu postaju, osim svote za osobne izdatke upravitelja te postaje. Ostali troškovi razišli bi se po proračunima pojedinih ureda, koji bi ih lahko uvrstili u rediteljski proračun, kamo po naravi i spadaju, a da za njih ne bi trebalo posebnu svotu prenumerirati. Na taj bi način bez vike i velikih priprava došli do različitih pokušališta, koja bi već pokazivala neki rezultat onda, kada država bude u stanju, da uredi centralnu pokusnu postaju onako i s onim troškom, kako je uređena kod drugih naprednih naroda. (Nastavit će se.) Agrarna reforma i naše sume. 1. Neke misli o podržavljenju šuma, sadašnjih z. z. (Obzirom na vinodolski kotar.) Prigodom segregacije naših primorskih urbarskih općina sa kr. državnom gospoštijom Vinodol, sve su ove općine bez iznimno štetovale. Prije segregacije zaprimili su pravoužitnici iz državnih šuma faktičnu potrebu, dok nakon segregacije nije nijedna vinodolska zem. zajednica u stanju, da namiri potrebe ovlaštenika na građevnom ljesu i ogrijevu. Spomenuti ću samo jedan primjer: Pravoužitnici jedne područne urbarske općine zaprimili su prije segregacije godišnje u ime građevnog ljesa 14 m3 i 2437 m3 ogrijeva. Segregacijom dopitane šume pokazuju godišnji prirast od 650 m3, dakle za 1787 m3 manje od prije segregacije doznačene i izračunane faktične potrebe. Parnica između državnog erara i ove urbarske općine vukla se je mnogo godina, a facit bio je: da je ova zem. zajednica tu parnicu izgubila. Svi dokazi i stručna mnijenja zastupnika urbarske općine nisu koristila, i tako su ovlaštenici kroz više od 20 godina |