DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 51 <-- 51 --> PDF |
. Da hrast u mladosti podnosi dosta dobro zasjenu jasena ili starijeg hrasta, pače da je i voli, potvrđuju nam mlade sastojine, koje su nastale pomlađenjem uz prebornu, odnosno dugotrajnu oplodnu sječu, gdje su 10—15 godina ta stabla bila najprije pod većom, a kašnje pod manjom zasjenom svojih roditelja. To vidimo i kod današnjeg načina pomlađenja hrastovih sastojina sa 5 godišnjom predzabranom, kod čega mlade biljke u slaboj zasjeni vrlo dobro uspjevaju, dok na čistinama, gdje pri potpunom svjetlu rastu, ne narastu u isto vrijeme ni na polovicu tako visoko. Hrast se dakle u mladosti ponaša ovdje kao polusjenu podnašajuća vrsta. On kod nas ne podnaŠa ni u mladosti gustu zasjenu, kako nam to svjedoče mlade hrastove biljke kod pretvorbe čistih bukovih sastojina u mješovite bukove i hrastove sastojine, a također u gustim starim hrastovim sastojinama, . kojima mlade biljke radi veće zasjene tek 4—5 godine žive. Tlo i klima pogoduju vrlo uspjevanju hrasta. Duboko tlo sastoji poglavito iz pjeskovite taložne i aluvijalne ilovače sa nešto vapna. Površina tla je oko 50 cm duboka crnica. Svakogodišnjim poplavama biva tlo još plodnije. Tlo je dosta rahlo, vodu prima lahko, ishlapljuje je polagano, zato je uvijek svježe, ima dakle takova fizikalna svojstva, koja najbolje prijaju uspjevanju hrasta lužnjaka. Popreka´ godišnja temperatura iznaša ovdje 10*5° C, a popreka temperatura u 4 vegetaciona mjeseca (svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz) 19"4°C. Oborine u 4 vegetaciona mjeseca iznašaju 303mm. Listanje hrasta lužnjaka počimlje ovdje sredinom travnja. Kasni proljetni mrazovi (još u polovici svibnja) su česti i štetni, a osobito škodi lijepom uzrastu mladih sastojina led» koji često kod zimskih, poplava cijela područja rijeka pokriva, i mlade hrastove biljke pritište. Škodi mu i razni korov, koji na ovom tlu osobito dobro uspjeva. Da se ustanovi broj i debljina stabala glavne sastojine (vladajućih stabala), izmjereni su na pokusnim plohama (A—I) unakrst prsni promjeri svih stabala, koja nisu bila potištena, a sva stabla prema debljinskim razredima od 1 cm razlučena (i prema svojoj valjanosti za građu procjenjena, o čemu kašnje). Pokusne su plohe bile razne starosti (vidi skrižaljku), a velike od 4—15 a. Rezultati su onda preračunani na 1 ha, a bili su slijedeći: . |