DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Od gore izkazanih primitka odpada prema pravilama zakladnice L na potpore za godinu S9I8./1919, 1. 7i ^^ primitaka pod 1. 23.736 K 96 f. 2. kamati primitaka pod 2. 4.673 K 64 t ukupno ´ ´ ´ ´ 28,410 K 60 f. Pri odbitku troškova pod 2. i 3. gore izkazanih izdataka -247 K 35 f, čistih -- . . 28,163 K 25 f. II. na temeljnu glavnicu. 1 ^´ od primitka pod 1 7.912 K 32 f. 2. obustavljene i povraćane potpore 600 K — f, ukupno - 8.512 K 32 f. sveukupno L i IL 36.675 K 57 f„ Pribroji li se k tomu još L pasivne tražbine (neisplaćene potpore) 4:687 K 35 f. 2. prenos ostatka iz 1916717. . -. -. 8.762 K 79 t ukupno 13.550 K 14 f. ta da je iznos od = * . . . 50.225 K 71 f. suglasan sa ukupnim iznosom gore izkazanih primitaka. Za iznos pripadajući temeljnoj glavnici neka se izda nalog kr. zemaljskoj blagajni da nabavi vrijednosne´ papire domaćih novčanih zavoda putem činovničke štedionice, zadruge za štednju i predujmove u Zagrebu, bez" zaračunavanja kakovih provizionih troškova, te se neka vinkuliraju na ime zaklade (normat. naredba od 18. prosinca 1912. broj 5474. Pr.). Nalog na kr. zemaljsku blagajnu za nabavu vrednosnih papira ima se predložiti na potpis preuzvišenom gospodinu banu iii njegovom zakonitom zamjeniku (naredba od 14. ožujka 1910.broj lOll.Pn). Računarski ured kr. zemaljske vlade. U Zagrebu, dne 27. srpnja 1918. M i h e 1 i ć v. r. Razne vijesti. Srpsko šumarsko udruženje. Primili smo broj 1. „Šumarskog glasnika", organa srpskog šumarskog udruženja, koga uređuje inspektor dr. Doka St, jovanović. 0 početku rada „Udruženja" poslije rata vadimo iz Šumarskog g-asnika, da su se dne 24. veljače 0. g. na poziv predsjednika Šumarskog udruženja g. dr. Doke jovanovića sastali šumari, koji stanuju u Beogradu u svrhu, da obnove rad udruženja. Pošto je predratnoj upravi istekao´rok, to su sakupljena gospoda izabrala privremenu upravu, u koju su ušli; za pred |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 50 <-- 50 --> PDF |
iM´-´^ -. ..´ . :,-.. ... -.;:,.: sjednika g. dr. Milivoje Vasić, za potpredsjednika g. Jovan Buko .vala, za djelovođu g. Ljubivoje Maletić, za blagajnika g. Svetisiav Todorović, a za članove g.g. dn, Doka Jovanović, Svetisiav Raden ković i Aleksander Antlć. Nadležnost ove privremene uprave traje do prvog zbora Udruženja, , Dalje je na ovom sastanku rješeno: .... L^ Da se rad Udruženja obnovi i da se odmah -stupi u vezu sa svima šumarskim društvima kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca radi-spajanja u jedno udruženje; 2. Da se u sporazumu sa ovim društvima, a po odobrenju ministra za šumarstvo i rudarstvo sazove zajednički zbor, kad to bude moguće i izabere nova zajednička uprava; 3. Da se izdavanje „Šumarskog glasnika* produži i uredništvo ´ povjeri. g..dr. Đoki Jovanovlću; . :. 4.;Da se uprava,. Udruženja, predstavi g. ministru za šumarstvo i rudarstvo te ga umoli, da Udruženju iz ^voga budžeta, ako je to moguće, stavi izvjesnu pomoć za izdavanje „Šumarskog glasnika"; , 5. Da se od sviju članova Udruženja traži članarina od 1. siječnja 0. g. Glede´članarine proteklih godina" odlučit će zbor Udru-" . ženja; ^ „Šumarski glasnik" \štampa se na dva arka (32 strane), izlazi za sada svaka 2 mjeseca i stoji na godinu za članove 18 dinara, a za nečlanove 24 dinara. Pojedini broj stoji 4*50 dinara.. Sadržaj prvog broja, je slijedeći: ". /´ . L.´Naše udruženje. (Uredništvo.) 2. Moderna šumarska politika, upoređeno sa našim šumarstvom od dipl inž. Maletića. 3. Imovne opštine, od nadšumara petr. i. op. Pere Manojlovića. Razne vijesti: Apel upućen šumarskim udruženjima i šumarima ujedinjenih oblasti, zapisnik sjednice ,od 24/II. i od SO./IIL 1919., organizacija šumara i šum, inženjera u Bosni i Hercegovini, hrvatsko slavonsko šumarsko društvo, Šumarski hst, šumski žandari, konkurs za državne´piiomce po šum. struci, imenovanje (ukazi) u šumarskoj struci.. . U. uvodnom članku „Naše udruženje" osvrće se urednik na rad Udruženja od osnutka (1907.), Djelovanje njegovo je balkanskim i svjetskim ratom obustavljeno. Posvećuje žrtvama toga rata. iz šumarskih krugova riječi uspomene i zahvale, a tih žrtava je dalo Udruženje´za oslobođenje i ujedinjenje troimenog nam naroda puno, tako, da je znatan broj šumarskih uprava izgubio do 807^ svojih čuvara. Izriče na koncu članka nadu, da će se svi šumari u novoj nam jugoslavenskoj državi ujediniti u „Šumarsko udruženje kraljevstva Srba, Hrvata.! Slovenaca. ,Gosp. dipl ing. Maietić ispunio Je svojim člankom- „Moderna šumarska politika" veći dio lista. Cijela tema |e vrlo pregledno u 10´ poglavlja obrađen?*, te Je lijepo i poučno.štivo za svakoga šumara.Ne možemo mimoići a da ne spomenemo, da u članku imade neko |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 51 <-- 51 --> PDF |
i9& liko mogli bi kazati starijih navoda naročito a poglavlju o utjecaju šuma na klimu, te stim u savezu i nekoliko zaključaka, koji baziraju na tim neispravnim premisama« U zadnjem, poglavlju govori pisac članka o budućoj šumarskoj politici naročito za područje dosadanje Srbije te ističe ove potrebe: 1. U pogledu vlasništva šuma, primjeniti i kod nas šumsku uredbu za novooslobođene krajeve, koja privatni šumski posjed ne predviđa^ a iz opštlnskih šuma daje stanovništvu pravo na ishranu domaće stoke i drveta za domaću potrebu a „sve što preteče preko te potrebe od prinosa šumskog, državna je svojina." Prema ovome treba sva privatna apsolutna šumska zemljišta^ koja su pod šumom Ili su ogoljena, a ispod 14 hektara veličine eksproprisati. Za procjenu treba uzeti vrednost rente zemljišta. Ovakvim rješenjem privatan vlasnik ne gubi, jer te su šume većinom do sada bile pod državnim nadzorom, što znači; da on nije imao pravo svu šumu da iseče i šumski kapital pretvori u novac, već je imao samo šumski prinos, koji će mu se kao renta zemljišta platiti. Ako je pak vlasnik šumu iskrčio, onda će mu se phtiti znatno manja suma^ jer će pri izračunavanju rente zemljišta ići u račun i vrijeme šumskog obrta. Sopstvenik (vlasnik)^ koji je šumsko zemljište iskrčio i uziratio (pretvorio u poljsko zem3jište), sa procjenjenom vrijednosti, na osnovu šumske rente neće biti zadovoljan, jer renta od 1 hekt» poljskog zemljišta veća je od rente i hektara šume, ali kako apsolutno šumska zemljišta, koja su uziraćena gube svoju plodnost sa 10—20 godina, to.će se i taj sopstvenik zadovoljiti procjenom na osnovu rente zemljišta, jer je vještačko đubrenje takvih zemljišta obično skopčano sa teškim radom. Država, pak, ovom eksproprijacijom nebi bila izložena nekom naročitom izdatku, pošto je do sada imala izdatak oko ograničavanja državnih šuma, to sa tim izdatkom može za nekoliko godina isplatiti sva ta šumska eksproprisana zemljišta. Privatne.šume iznad 14 hektara, dakle u kojima se može po principima šumarske nauke racionalno gazdovati ne ekspropjsati, već dosadanjem sopstveniku dati prvenstveno pravo zakupa za eksploataciju dotične šume. Veličina zakupa da se određuje prema šumskom prinosu. Ovakvim rješenjem sopstvenik ne gubi mnogo, jer je on 1 do sada imao koristi od šume u toliko, što ju je ekspSoatisao, do sada je plaćao porez, a od sada će plaćati zakupinu. Država pak dobiće, jer će zakup biti veći od poreza. Ali ovakvo rješenje ne odgovara zahtjeva moderne šumarske politike, koja je protivna davanju šume u eksploataciju privatnim licima. To da bi se u ta] zahtev zadovoljio, bilo bi najpravilnije rješenje, da se dosadanjim sopstvenicima daje kao naknada vrijednost toga prava eksploatacije. No kako je tu vrjednost prema današnjem sistemu razvijenosti našega šumarstva vrlo teško odrediti to i to rješenje treba ostaviti za docnije, kad se naše šumarstvo razvije I pokaže kolika je to vrijednost |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ZB. šume srednjeg porasta t j . šume, koje se gazduju u pogledu dobivanja drveta za gorivo, šumarska nauka dopušta kao minimalnu veličino za racionalno gazdovanje^ u srednjem broju 6 hektara. Prema ovome sa šumama^ u kojima |e rentabilno gazdovanje drveta za gorivo, a to su šume u blizini varoši ili komunikacija, postupati isto kao i sa šumama visokog porasta, samo u mesto 14 hektara uzeti za mjerilo 6 hektara. Šume privatnog posjeda, koje se nalaze u ravnicama ili zemlji štima na kojima zatirane šume neće štetno uticati, na isplakane rodne zemlje, ili u pogledu poplave 1 suše na okolna poljoprivredna zemljišta, a po veličini su ispod 6 odnosno 14 hektara ostavili i dalje u privatnom posjedu, 2. U pogledu gazdovanja sa šumom: Na prvo mjesto treba što prije uvesti katastar šuma, jer katastar ima da pokaže brojeve na osnovu kojih´će se praviti zaključak o budućem radu, A katastar šuma nije samo prenjjer šumske površine, već sređenost cjelokupnog stanja šuma, po vrsti drveta, starosti šuma, kvalitetu šuma i što je najglavnije produkciji šuma. Katastar ima da pokaže: ima li u gumama mjesta za ishranu sto^ carstva, mogu h šume da podmire potrebu drveta za gorivo, za željezničke pragove i t. d. A zna se, da se drvo za ogrijev daje zamjeniti kamenim . ugljera i da se prirodna´ ishrana stoke daje za-´ ; mjeniti vještačkom kao: djetelinom, odpatcima´pri fabrikaciji piva i Šećera i t. d. Ali o svemu tome, da se prave neki zaključci, kao i. koje vrste drveta ima u zemlji mnogo, a.koje malo i kog kvaliteta^´^ treba šumu u buduće podizati, samo se može tia osnovu katastra da zaključi. Katastar može biti netačan, pa čak i sa podatcima ne mjerenim, već od oka cjenjenim^, ali katastra mora biti, ako se hoće gazdovanje po principima šumarske nauke. Opštinske šume i utrine gazdovati prvenstveno, da zadovolje domaću potrebu stanovništva u pogledu ishrane domaće stoke i potrebe u drvetu za gorivo. Sve ostale šume gazdovati sa obzirom proizvođenja sirovine za drvarsku industriju i suvate za ispašu trgovačke stoke. Oduzeti povlastice u šumama date rudarskim, preduzečima,. a njih subvenirati u novcu. Povesti računa o potrošnji željezaičkih pragova i spremiti šume, koje će u budućnosti podavat drvo podesnog kvaliteta za pragove, jer željeznička direkcija za šest godina već je isekla jednu šumu i sada je otišla u drugu. 3. U pogledu eksploatacije šuma izvoditi u državnoj režiji. Zakup dopustiti samo dosadašnjim posjednicima šuma većih od 14 hektara. No kako je broj stručnog šumarskog csobija kod nas veoma mali, to kao prelazan rad, dok se broj činovnika ne* poveća, da obuhvati, sa eksploatacijom, u režiji, najprvo mesto one šume, koje su najviše napadnute od gorosečaja. Šume u predjelima podesnih komunikacija, a sa veiikim šumskim kapitalom, dati pod zalcup pri |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 53 <-- 53 --> PDF |
vatnim licima ili ustanovama. U ostaHm pak šumama dopustit i bespravn u goroseču sve dok se i u iijima ne otpočne sa eksploatacijom u državnoj režiji, 4. U pogledu ekonomskih interesa seoskog stanovništva: Treba olakšati administrativni postupak I omogtićiti seoskom stanovništvu, da može kupiti drvo radi prodaje, a ne samo za domaću potrebu. Za šume date pod zakup privatniiii licima omogućiti okolnom stanovništvu (preko svojih okružnih odbora), da sudjeluje u ugovoru 0 zakupu i time zaštiti svoje interese, a naročito interese šumskih radenska i prodajne cjene drveta. Omogućiti opštinama sudelovanje pri izradi planova za popašu i planova za sječu gore za domaću potrebu, pa i kad se šuma eks-. pioatiše u državnoj režiji. 5. U pogledu dejstva šume kao regulatora oficanja vode, preduzeti pošumljivanje i regulisanje rječnih slivova i otpočeti rad sa onim rijekama, koje najviše nanose sieie. Kao prva biSa bi Južna Morava. 6„ U pogledu garancija da se ne vrše zloupotrebe : Ne dopustili rad u šumama bez izrađenog plana gazdovanja, jer se inače ne može održati kontrola nad zloupotrebama. Kod nas još ni jedna državna ili opštinska šuma nemaju plana gazdovanja, a eksploatacije se vrše. Prihod od šuma da ne naplaćuju šumarska nadleštva, već druge koje državne blagajtie, jer ako šumski prihod naplaćuju šumarski činovnici, nemoguće je održati kontrolu nad zloupotrebama. Ovo se kod nas praktikuje i šumske prihode naplaćuju sreske vlasti. 7, Drvarsku industriju ostaviti privatnoj inicijativi i nju ra^i razvijanja i podizanja novčano subvencionirati iz državnih šumskih prihoda^ jer razvijanjem drvarske industrije povećavaju se prihodi od šuma. Naročito bi trebalo pomoći prerađivanje od bukovog drveta, kojih šuma imamo najviše, 8, Za administrativnu upravu usvojiti samostalni sistem. Centrala ima dva glavna dijela jedan za finansijsko ekonomnu stranu šumarstva, i on bi se bavio katastrom šuma, gajenjem i eksploatacijom šuma. Drugi dio za klimatsku stranu šumarstva i on bi se bavio pošumljavanjem goljeli i regulacijom nječnih slivova I bučnjaka. Centrala da šalje svoj stručni personal u pojedine šume radi izvršenja potrebnih tehničkih šumskih radova. Upravnik šume upravlja šumom. Izvršuje eksploataciju i pošumljavanje po projektovanim planovima, posmatca prirodnu osobinu šume i prati uticaj izvršenja projektcvanih planova na samu šumu 1 na osnovu tih posmatranja čini predioge za reviziju ponienutih planova. Zaštitni personal čuva šumu i vodi nadzor nad šumskim radenicim. a. Da nebi centrala imala suviše veliki broj činovnika, koje treba slati za izvršenje pojedinih radova po terenu i da bi činovnici imali |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 54 <-- 54 --> PDF |
198 ^ kraća odstojanja za putovanje, treba obrazovati nekoliko inspekcija u unutrašnjosti i na njih preneti rad centrale za tehničke poslove. Inspekcije se dakle imaju smatrati kao dijelovi centraie za čisto tehničke poslove, a ne i za upravljanje šumama. 9. Položaj šumarskih činovnika treba neminovno regulisatl, jer se slobodno može reći, da je to naše najzapostavljenije činovništvo, ta zapostavljenost je i doprinela, da je država više šumarske činovnike mogla da dobavi samo od svojih pitomaca i da uzima za činovnike nesvršene đake, kao i da ima maii broj sa višom stručnom spremom. AH ipak pri svem tom može se reći, da šumarsko osoblje po kvalifikaciji stoji bolje od većine ostalih naših struka. A ne treba gubiti iz vida, da i najniži šumarski službenik rukuje milijonima koji leže u šumama. ^ 10. Osnovati višu šumarsku školu u zemlji.. Nastavu uputiti više prema prilikama naših šuma, isto kao što su i nastave u školama drugih država upućene prema njihovim prilikama. Naše šume nisu premerene i nemaju kom.unikacija, zato je našem šumarskom činovništvu potrebno jače znanje iz geodezije i građenju puteva, a može da mu izostane znanje šumskih insekaiaj koje daju njemačke škole. Tako isto njemačke škole u pogledu planinskog stočarstva ne daju dovoljnog znanja odgovarajućeg prilikam.a naših šuma, a o žiropaši i ne govore. JL Odnosno šumarstva u Crnoj Gori^ Bosni, Dalmaciji, Hrvatskoj, Slavoniji i Vojvodini, nisu nam poznate prilike u detalju, ali smo gledišta, da i tamo treba primeniti napred izloženo o,svojini šuma. Prenašamo ovđe i apel Udruženja, upućen svim šumarskim društvima, koga je prema tome primilo i naše hrvatsko šumarsko Uruštvo, a taj glasi: Dragi kolege, Srpsko šumarsko udruženje, koje je uslijed evropskog rata bilo prestalo funkcionisati, ponbva je otpočelo rad. Konstituisana je privremena uprava, kojoj je stavSjeno u zadatak, da sazove godišnji redovan zbor i izvede novu organizaciju prema danas stvorenim prilikama. Ujedinjenjem našim u jednu jedinstvenu državu kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca nastaje potreba, da se i sva šumarska udruženja na teritoriju ovoga kraljevstva spoje u jedno šumarsko udruženje. S toga je srpskom šumarskom udruženju čast, da Vas ovim pozove na sporazum i pripremu jednog .zajedničkog zbora, na kome bi se izvršilo spajanje i orgamzovala i jedinstvena uprava. Ako ste saglasni sa ovim prediogom, nama je čast umoliti Vas, da nas pism.eno o tem izvestite i da nam ujedno pošaljete spisak Vaših članova i jedan primerak pravila Vašeg udruženja. Mi bismo na osnovi Vaših i naših pravila izradili jedan projekat pravila, koja bi iznell pred zajednički zbor na pretres i odobrenje/Razume se, da bi Vam taj projekat na mesec dana prije zbora dostavili na specijalno proučavanje i stavljanje Vaših primjedaba. Radovali bi smo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 55 <-- 55 --> PDF |
se pak, ako biste i Vi sa Vaše strane izradili takav jedan projekat i nama poslali na primedbe. Jer se samo na osnovi ovakog rajedničkog i sporazumnog rada može izraditi jedan dobar projekat, čiji bi prijem na zboru bilo lako provesti. U isto vreme molimo Vas, da nas izvestite, u koje bi vreme ove godine bilo najpodestiije, da se zbor zajednički sazove. Mi mi slimo, da bi zbor trebalo održati u našoj prestonici — Beogradu, gde bi se dala prilika i gospodinu ministru za šumarstvo i rudar stvo, da lično prisustvuje zboru. Radi odobrenja osustva za ovaj zajednički zbor naše bi udruženje u ime sviju udruženja, uputilo molbu gospodinu Ministru za šumarstvo i rudarstvo. Pisma upućena našem udruženju izvolite adresovati na adresu predsednika srpskog šumarskog udruženja — ministarstvo za šumarstvo i rudarstvo. ^ Primite, drage kolege, iskreno drugarsko pozdravlje Beograd, 25. marta 1919. Sekretar: Predsednik srpskog šumarskog udruženja: Ljubi voj´e Maletić s, r. Dr.-M. S. Vasićs.r. Naše šum, društvo, a u koliko smo informiram i slovensko šum. društvo odazvalo se bratskom pozivu, te odgovorilo, da rado . prihvaćamo poziv na zajednički zbor, gdje bi se stvorio savez postojećih šumarskih društava. Savez bi zastupao interese cjelokupnog našeg šumarstva, te izdavao svoj organ. Organizacija šumara i šumarskih inžlnjera Bosne i Hercegovine. Primili, smo od kolega iz Bosne u posebnoj knjižici tiskan „Projekat za organizaciju šumarstva u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i nacrt za uređenje šumske službe u Bosni i Hercego^ vini´*. Iz nje vadimo, da su šumarski inžinjeri i šumari iz Bosne´i. Hercegovine održali dae 2. veljače o. g.. u Sarajevu skupštinu, na kojoj |e izabrana privremena uprava „Organizacije šumarskih inžinjera i šumara u B. i H." Za predsjednika izabran je g. L Radulović, šumarski savjetnik; za podpredsjednike gg. dr. Zubovič, šum. inžinjer i O. Topčagič, nadšumai; za tajnika S. Nedimović, šum inžinjer, a za članove upravnog odbora gg. M. Drnić, šumarnik, T. Jovanović, K. Karop, šum. nadsavjetnik. Navrati!, šum. inžinjer, R. Sarnavka, dr. Miiošević i F, Pšibik. Na toj skupšlini zaključeno je, da se ministru za šume i rude podnese o organizaciji šumarstva u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca slijedeća predstavka: „Gospodinu miaistru šumarstva i rudarstva u Beogradu! Po zaključku skupštine svih šumara i šumskih inženjera iz B. i H. od 2. februara o. g, ovlašćeni smo, da vam podnesemo ovu predstavku: Vođeni interesima opšteg dobra misle šumari i šumski inženjeri Bosne i Hercegovine da su pozvani, da donesu svoje stručno mišljenje o uređenju i organizaciji šumarstva u državi S. H. S,, a napose u Bosni i Hercegovini. To.svoje mišljenje izlažu u predio |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Ženim referatima u najaktuelnijim pitanjima, a 2a buduće će se or ganizovati i njihova će organizacija govoriti u njihovo ime. Stojimo na stanovištu, da se mora provesti potpuno privredno jedinstvo u državi, zato je potrebno, da i organizacija i uredba šu marstva bude jedinstvena za svu državu« Ali dok se to jedinstvo provede trebat će mnogo vremena I trebati će do toga da pokrajin ske organizacije vrše i na dalje redovne poslove i ako pod kontro lom i po inspiracijama ministarstva. Te pokrajinske šumske organi zacije provest će i likvidaciju stare. One moraju za to biti i spo sobne i od poverenja. Ovdašnje vodstvo šumskog odsjeka nema međutim ni dovoljno sposobnosti za posao, a na skupštini od 2. fe bruara 0. g, izraženo mu je jednoglasno potpuno nepovjerenje, U interesu općeg dobra potrebno bi bilo odmah postaviti novu upravu. Šumari i šumarski inženjeri mole, da se organizacija uprave izvrši s njima u sporazumu. Šumari i šumski inženjeri B, i H. mole gospodina ministra, da uvaži njihovo mišljenje, a obećavaju iskreno svoju najsavesniju saradnju.** Tko se pobliže interesira o pojedinim referatima, neka se obrati na Hrv. šum. društvo, koje će mu brošuricu poslati. Mi donašamo ovđe iz referata inž, dra j . Zubovića samo poglavlje „Principi za novu uredbu". L- Mali´šumski posjed^ koji služi samo kao pomoćna grana poljodjelskoj produkciji izlučujemo iz pojma šuma. Njega treba zakonski posebno urediti; iskorlšćavati i upravljati po posebnim principima. Ali i sve šumske površine ove prirode treba čim prije staviti pod nadzor državnih organa. IL Velike šumske površine smatramo javnim dobrom i mislimo da moraju.preći u javno vlasništvo: državno ili općinsko. Dosadanjim pripadnicima pripada pravo na oštetu samo u onim krajevima, gdje mognu dokazati svoje neosporno vlasništvo; ali i ili samo po umjerenoj cijeni i samo do određene granice. Sve opć nske šume treba izlučiti iz državnih, ali uprav a mora ostati sve dotie u državnim ruk xma, dok se općine ne pokažu sposobnim za samoupravu. Upravna organizacija treba da postavi ove instancije: ministarstvo, šumsku direkciju, šumsku-uprat/u, revln Podjela upravnih područja da se izvrši u savezu sa općom državnom organizacijom, uvažujući napose privredne momente: kuUumo-geografske .i prometne. Personal treba da se izjednači sa ostalim personalom prema kvalifikaciji i poslu. Svima organima treba zagarantovati što širu slobodu u radu; alt istovremeno što veću kontrolu i što strožiju odgovornost. Treb a zavesti sistem kolegija u upravi. Škole da se urede prema organizaciji uprave i prema organizaciji posla, a obrazovanje da se proširi na stručno i uopće, mo-ralno i fizičko. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 57 <-- 57 --> PDF |
2QI Potrebne su 3 vrste stručnih škola: visoke, srednje i niže. Niže i srednje škole treba da se osnivaju po mogućnosti same za se, a visoka žkoia treba da bude posebni fakuitet visoke tehničke škoie. U školama treba obratiti što veću pažnju praktičnoiti obra7ovanju. U svim školama, a napose u visokoj treba uvesti pored općeg stručnog i specijalno stručno obrazovanje, da se studenti mogu specijalizovati prema svojoj naklonosti: za produkciju, iskorišćavanje drveta, ili uređenje šuma. Praksa u službi. Poslije svršenih studija treba svi činovnici i službenici da prođu praktičnu školu. Prva praktična škola treba da bude rad u kojem normalno uređenom šumskom gospodarstvu u kom će biti zastupane sve 3 glavne grane šumskog posla. Mladi ljudi da tu utvrde svoje teorijsko znanje radom pod vodstvom iskusnih stručnjaka i da se definitivno opredijeli, u kojoj će se grani posla posebno specijalizovati. Poslije ove prakse treba svaki da dođe u specijalnu praktičnu školu t j . da radi pod vodstvom iskusnih stručnjaka u kojoj specijalnoj grani šumskog posla. Vrijeme prakse ne smije se strogo ograničiti, tu se mora uvažiti individualni momenat. U ovoj praksi bi se trebalo definitivno ustanoviti kvaiitet činovnikaJli službenika i to ne samo po sposobnosti, nego i po radinosti i po moralu. Kakav posebni praktični ispit poslije ovoga nije potreban. Sposobnije m.lade ljude trebalo bi spremiti neko vrijeme u koje moderno gospodarstvo zapadne Evrope i to po mogućnosti uz privremonu zamjenu sa tamošnjim činovnicima. Pokusn a stanica . Treba organizovati pokusnu stanicu na kojoj će se ispitivati praktično šumska produkcija i druge grane šumskog posla u savezu sa svim onim momentima, koji su na ove poslove od uticaja. Organizacija posla treba da obuhvati 3 osnovne grane: produkciju, iskorišćavanje i uređenje šuma. L Produkcija. Kao apsolutno šumsko zemljište, koje se mora trajno sačuvati za šumsku produkciju vrijedi samo ono, koje je rentabiinijc za ovu produkciju nego i za koju drugu. Pošumljivanje treba da ostane u granicama rentabiliteta. (Računajući sa cijelom ophodnjom).. Ipak se ove granice mogu prekoračiti u koliko to diktuju kulturno- sociialni obziri (zaštita, zdravstvo i dr.). 2. Iskorišćavanje treba da se provodi u državnoj režiji; gdje se iz financijskih i tehničkih razloga mora odstupiti od ovog principa, mora se državi zagarantovati sudjelovanje i kontrola u poslu. Čisti dcbii-k poduzeća treba da se podijeli između države i poduzetnika, činovnika i ostalih radnika po zakonski utvrđenom ključu. 3. Uređenje šuma: Treba izlučiti općinske šume iz državnih. Općinske šume treba urediti strogo po principu postojanosti u |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 58 <-- 58 --> PDF |
dohotku (Nachhaltigkeit). Upravu 3 organizaciju općinskih šuma treba da vodi država sve dotle, dok općine ne budu sposobne za samostalan posao. Državne satne treba urediti po principu postojanosti, ali ne za svaki gospodarski kotar napose, nego za cijelu državu; tako da se zagarantuje kontinuitet u iskorišćavanju materijala jednake vrijednosti, jedino u koliko zahtijeva rentabiHtet posla poradi izdržavanja prometnih sredstava, radnika i dr= smije se odstupiti od ovog principa. Na ovaj referat nam je primjetiti tek što se škola tiče, da držimo suvišnim 3 vrste stručno-šumarskih škola u državi i. j . visoke, srednje i niže. Za činovničko-šumarsko osoblje m:ramo tražiti visoko- školsku spremu i Ic već iz jednostavnog razloga^ da se ne stvaraju dvije kategorije šum- činovnika, koje stoje u neprestanoj borbi međusobno, kao što je to danas najbolji primjer u Hrvatskoj, Srednjoškolci traže napokon iste uvjete i unapređenje u službi kao i visokoškolcl, bez obzira na to, da su četiri godine mmie školu polazili i četiri godine m.ladi u službu stupili« U ostalom su mnoge druge napredne države ukinule šumarske srednje škole, ada su se u bivšoj Austriji održale (Ugarska ih nije imala) razlog su velike latifundije, koje su apsolvente srednjih škola, kao jeftinije sile, u službu primale. Nadam se, da slične potrebe, nakon provedenja agrarne reforme, u našoj državi neće biU. Za pomoćno osoblje trebamo kugarnice. Delegati Hrvatskog šumarskog društva na konferenciji o agrarnoj reformi u Beogradu. Ministar za agrarnu reformu g. dr. Poljak pozvao je i naše društvo, da izašalje do dva delegata na konferenciju 0 agrarnoj reformi, koja se obdržaje u Beogradu dne 17., 18. i 19. lipnja 0. g. Naše šumarsko društvo izaslalo je na tu konferenciju g.g. predsjednika Bogoslava Kosovlća i člana Vihma Čmelika. Predloži za uređenje šumarstva u kraljestvu S, H. S, I. Vlasništvo, nadzor i uprava šuma. Gledom na vlasništvo šuma valja naglasiti i principijelno odrediti, da sve šume, izuzev posve neznatne imadu preći u vlasništvo države. Takovu promjenu vlasnika valja ali odgoditi na kasnije, — jer bs detailno proučavanje i ustanovljenje načina promjene vlasnišiva kompliciralo 1 odgodilo riješavanje najvažnijih odredaba uređenja šumarstva. — a uz to pitanje komplicira momentano financijalna disorientacija. Nadzor na svim šumama naproti imala bi odmah preuzeti i provesti država. Pod svoju neposrednu upravu imala bi država uzeti osim državnih (ovaj čas) šuma i sve one šume, čiji su vlasnici vezani na potrajao uživanje šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 59 <-- 59 --> PDF |
203 2. Personal ministarstva šuma. Ministarstvo šuma valjalo bi baš sada i to odmah providiti znatnim brojem „najboljih" šumara, jer je zadaća tog ministarstva baš sada vrlo opsežna. Po mom mijenju mogao bi doći ministar šuma do takovog znatnog broja .najboljih šumara"* na taj način, da u svakoj pokrajini sazove u centar pojedine pokrajine sve šumare (računam u tom konkretnom slučaju među šumare osim šumarskih činovnika i nastavnika i vlasnike´ šuma te šumske industrijalce i trgovce, aktivne i umirovljene), pa da ih pozove, da mu tajnim glasovanjem (nakon kratke rasprave u svrhu objašnjenja) predlože one, koje drže najvrsnijima (iz dotične pokrajine) representovati: a) šumarstvo uopće, b) šumarsko uređenje, c) šumsku gojidbu, d) čuvanje šuma, e) uporabu šuma, f) šumsku industriju i trgovinu, g) šumsko zakonoslovlje, h) šumarsko računovodstvo i knjigovodstvo, Odrediv za svaku tu skupinu naposeb tajno glasovanje, — mogao bi si ministar prema uspjehu tog glasovanja izabrati za svaku tu skupinu u dotičnoj pokrajini po jednog i pozvati ga na suradnju u ministarstvo. Na taj način došlo bi ministarstvo do približno 40 najboljih šumara, — koje bi valjalo što prije sazvati, da zajednički (u konferencijama) provedu radove, koji padaju u dužnost ministarstva šuma. Da se izbjegne niomentanoj neprilici radi prostorijah za pisarne i stanove za ie´šumare u Beogradu, — mogao bi se taj skup šumara koncentrovati u Vinkovcima, gdje imade znatan broj zgrada državne šumske uprave i imovne općine brodske. Željeznicom, naročitom telefonskom vezom I posebnim, kuririma lahko bi se polučio potreban tjesan spoj između ministarstva šuma u Beogradu i te skupine šum.ara. Nakon glavnog uređenja šumarstva imao bi dio tih šumara preči posve u ministarstvo šuma, a ostali dio valjalo bi razdijeliti na šumske direkcije, 3. Šumske direkcije. Šumske direkcije, vlasti neposredno podređene ministarstvu m šuma, trfcba što prije uspostaviti. One bi bile ne samo glavne žile kucavice šumarske uprave, nego bi u velike doprinjele što skorijoj konsolidaciji naših političkih odnošaja. Eto kako: Šumarstvo jest tekovna grana. Uređenje m.u se mora vezati na glavne tekovne, a nikako na političke momente. Svaka pojedina šumska direkcija morala bi imati u svojoj ruci šume i sva nastojanja oko šuma ovog područja od osnivanja šuma do konačnog izvora šumskih proizvoda. Sume podržavaju se radi podmirbe potreba Ijudih na šumskim proizodima. Znatno pretežan dio šuma smješten je po brdinama; naprotiv pretežan dio ljudi obitava u nizinama. Šumski proizvodi ushjed toga gravitišu s brda u dol, gdje se ujedno nalaze glavne izvozne naprave i pute vi |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 60 <-- 60 --> PDF |
iz toga slijedi, da šumske direkcije treba da ^obuhvataju gravitaciona područja stanovitih većih voda (mora 5 rijeka). Kraijestvo S. H. S. pada u područja Jadranskoga niora^ (rijekama i potocima od Soče do Bojane), Crnoga mora (Dunavom) i Egejskoga mora (Vardarom). Svako takovo područje zajedno preznatno je za jednu direkciju. Držim, da bi biloitputno razdijeliti: L Jadransko područje (od Soče do. Bojane) u četiri šumske´ direkcije (Gornjo-Jadransku. Zrmanjsku, Neretvansku i Bojansku). II. Vardarsko područje u dvije direkcije (Gornjo i Srednjo- Vardarsku), . ´ IIL .Dunavsko područje u petnajst direkcija (Gornjo-Savska, Kupska,Unsko*Trebeška, Vrbas-Orljavska, Bosanska, Driosko-Bosutska; Gornjo-Drinska, Kolubarsko-Jančinska, Dolnjo-fvloravska, Zapadno- Moravska, Moravsko-Timočka, Gornjo-Moravska, Gornjo-Dravska, Dravsko Dunavska i Tiško-Temiška) Po gornjem planu pali bi mal ne u područje svake šumske direkcije pojedini dijelovi raznih današnjih pokrajina. Žitelji iz tih raznih dijelova pokrajina. —- koji bi tako podpali pod jednu zajedničku oblast u brzo uvidlii, da su oni zaista jedno, da med njima ne ima one razlike, — koju je činila među njima sadania razdioba u provincije. — U tim dosadanjim pokrajinama´ ipak bi moralo biti postavljena za prvo vrijeme uz novo osnovane šumske direkcije, za svaku pokrajinu po jedna zajednička zakonosiovna oblast, koja bi imala da vodi brigu 0 izvršbi zakonskih propisa pojedinih pokrajina, — jer su ti propisi u raznim pokrajinama razni. Uz to bi te oblasti putem delegata imale da spreme što prije zajedničke zakonske propise za cijelo kraijestvo. S. H, S, ´ 4 ŠumS´ko čuvarstvo. Ponajprije i odmah valja od šuma uzčuvati´ bar ono što imamo. Sa čuvarske strane dade se to polučiti tako, da se dosadanja lugarska služba razluči u: šumsko čuvarsku i šumsko-tehničku pomoćnu shižbu. Čuvarsku službu moglo bi se povjeriti sadanjim manje sposobnim lugarima I bivšim vojnicima, koji bi se uz tečaj od !4 dana i uz praktičnu uputu po inteligentnijim lugarima od mjesec do mjesec i pol dana mogil spremiti odmah za tu čuvarsku službu. Dosadanje bolje lugare mogii bi rabiti za šumsko-.tehničku pomoćnu shižbu. Tako osnovani šumsko-tehnički pomoćni srezovi trebali bi da budu znatno veći od današnjih lugarskih srezova. Usiijed toga bi znatan dio dasadanjih lugara ostao razpoloživ, "Najinteligentniji od današnjih iugara mogii bi za vrijeme potrebe u mnogom zastupati šumare čim b! se odklonula nestašica na su^^ nma, B, Hajek, šumarnik. |