DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1919 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Prosvjeta. Nove knjige: Boden und Bodenbildung in koiloidchemischer Betrachtung napisao Dn Georg Wiegner, prof. agriktillurne kemije na teh. vis. školi u Zurichu, i Bodenbildung und Bodeneinteilung od Dra E. Ramaima, Berlin 1918, izdanje Springerovo, 118 str. ciiena 7 K 60 fiL Koioidna kemija, nauka o veličinama ne uzetih u obzir, kako je Dr. Wo. Ostu^ald u svojoj radnji „Die Welt der vernachlassigten Grossen* naziva, razvila se u posljednje vrijeme vrlo .brzo, te si je stvorila naročito mjesto n kemiji običnih rastopina; ona je našla veliko polje rada i naučnog istraživanja u jednom koloidu, na kome bazira i cijelo šumsko gospodarenje, a to je tlo, naročito humosno šumsko tlo. Prema shvaćanju koloidne kemije, ^tlc je krupnija 111 sitnija dispozija {razdjeljenje}, čiji su dijoiovi finiji ili grublji; prevlađuju li sitniji dijelovi govorimo o muljevitom, glinenom — koloidnom tlu, a u drugom slučaju o pješćenom tlu. Kako u knjizi dolazimo do sasma novih vidika i tumačenja stanovitih promjena u tlu, spomenut ćemo samo najnužnije iz koloidne kemije, što je preko potrebno za razumijevanje navedenih pojava. Od osobite je važnosti činjenica, da soli dodavane rastopini koloida, obaraju ove iz rastopina, te se koioidi zgrušaju u pahuljice, zamulje, koaguliraju, te prelaze u gel-obllk; isperemo li tu sol, otapaju se koioidi ponovno^ peptiziraju se, prelaze u sol-ohlik, a njihova disperzija, (razdjeljenje) uveća se; time smo došli do druge definicije tla: Tlo je povratna disperzija (može se pretvoriti u gel- i sol-oblik), koja reagira već prema stanju ravnoteže, koju možemo po volji udešavati. Naročito veliku važnost imadu dijelovi koloidne gline, jer njeni dijelovi ispod 2 u promjera priječe svako gibanje bakterija u tlu, a prema tome i normalni raspad listiuca i humusa čine nemogućim. Od kobida zanimat će nas u prvom redu aluminijev i željezni hidroksid. Čista voda^ natrijev klorid, aluminijev i kalcijev klorid imaju razan utjecaj na tlo i njegovu sposobnost da propušta vodu, a prema tome su od upliva i na strukturu čvrstih disperzija. Glavnu ulogu imaju kod toga aluminijsko-kremeni kiselinski kompleksi, koji su tipični geli, i čija se unutarnja disperzija dodavanjem elektrolita mijenja. Od osobito velikog uphva na zgrušanje kololda u tlu jesu Ca- ioni, koji su i uzrokom, da $va vapnena tla pokazuju finu, mrvičastu strukturu. Na toj činjenici počiva također džubrenje vapnom. Spomenuli smo samo najvažnije, što je poirebnOj da se pojedini pojmovi razumiju, a sad prelazimo na praktičnu stranu cijelog pitanja. Poznato je, kolikih šteta nanosi jaki pljusak tlu, IH naglo taljenje snijega, koji zamulji čitavo tlo, koje kad se osuši dobije tvrdu |