DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 16 <-- 16 --> PDF |
mještenika, da može s tom plaćom živiti, to je svakako nemoguće. Čuvao jedan lugar jedan kompleks od 1000—2000 rali ili po 6 razdijeljenih predjela sa ukupno 300 - 400 rali, mora imati jednaku plaću, a baš ta okolnost, da se radi rascijepkanosti šumskih parcela mora namjestiti više lugara, uzrokom je, da ima kod ove imovne općine što stalnih i privremenih pomoćnih lugara oko 55, a godišnja potreba iznaša sa ratnim i obiteljskim doplacima blizu 100.000 K. Ta stavka neće se moći ni onda, kada nastanu normalne prilike, sniziti, jer, kao što je rečeno, službeniku, kojemu se za istenalažu dužnosti, mora se bar donekle obezbjediti život. Poznato nam je nadalje, da zakonom od 6. VIII. iz god. 1914. o prirezu, što se imade od državnih i opć. šuma u hrv. slav. Krajini plaćati za pučke škole i općine, imaju imove općine plaćati općinski i školski namet u potpunoj mjeri. Taj izdatak iznašao je, prije nego što je stupio u krjepost spomenuti zakon, godišnje oko 2000 K, dok danas prekoračuje 25.000 K, a da ne govorimo, koju će visinu dosegnuti za jedno 5 do 10 godina. Porast općinskog nameta sveopće je poznata stvar, koja žalibože za daleku budućnost nema izgleda, da će se sniziti. Ogromni troškovi, koji terete naše relativno siromašne općine po raznim invensticijama za nužne novogradnje škola, mostova, te popravak cesta i t. d., dokazuju neizbježivu potrebu izdataka, a na izravni teret imovne općine. Tako isto i državni porez prekoračuje godišnju potrebu od 10.000 K, a crne vijesti preogromnih dugova i troškova, koje će naša mlada država morati preuzeti, daju nam sigurni znak, da će se državne financije morati još jače podupirati, ako želimo, da država napreduje. O skupoći radnih sila ne trebam ni govoriti. Provađanje kulturnih radnja nekada i danas prema cjenama od 1 K (i to često uz otpis dužne šumske štete) naprama 20 i 30 K današnje dnevne zaslužbe ne treba dalnjeg komentara. Upravni troškovi stmčnog osoblja razmjerno najmanje terete proračun, zapravo iskazuju prištednju od blizu 30.000 K godišnje, jer kako je spomenuto, nijesu sva mjesta ni popunjena. Uz upravitelja gospodarstvenog ureda te 2 upravitelja dviju šumarija, ne uračunavši manipulaciono činov |