DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 17     <-- 17 -->        PDF

ništvo, nemamo niti jednoga drugoga činovnika, akoprem
bi prema posjedu i faktičnoj potrebi trebalo najmanje još
4 sile.


Iz svega toga vidimo, da imamo posla sa neizbježivim
troškovima, kojima se mora naći pokrića. Do danas, prema
rastućoj potrebi, pokrivali su se ti izdaci djelomično ubiranjem
sniženih pristojba, kao i sa kompetencijom onih
pravoužitnika, koji radi udaljenosti nisu uplatili svoju sniženu
pristojbu, a doznačeno je drugima uz punu cjenu.


Neki dio pokrivao se je utjerivanjem dužnih šumskih
svota, dok se prigodice prištednjom na građevnom drvu
moglo izlučiti za veleprodaju manje partije, sa kojima se
konačno krparilo i pokrivali manjci u pojedinim prometnim
godinama.


Na taj način, prema rastućoj potrebi, dosegle su pristojbe
za ogrijevno drvo pravoužitnika od predratnih 20 de


24.000 K prošle godine blizu 100.000 K (dakle jedva za
lugarsko osoblje)* dok je šumska šteta utjerana sa 50.000
K. — Nuzužici, paša i žirovina, te pristojbe za građevno
drvo i drugi nepredviđeni prihodi izbacivali su godišnje
preko 15.000 K.
Na umanjenje izdataka imamo vrlo malo računati, dok
sniženje pristojba mora usljediti, jer čim se malo uredi valuta,
nemoguće je računati, da će se za jedno srednje bukovo
stablo dobiti prosječno 30 do 50 K. To mora dapače
i prije usljediti s razloga, što se narod obzirom na prokl*maciju
slobodne drvarije i paše nalazi u vrlo napetom odnošaju
prama upravi imovne općine. Njegovo je uvjerenje, da
bi već danas morao dobiti drva bezplatuo, te da samo iz
objesti i samovolje upravnih činovnika ne može da dođe
do svoga prava.


Sad konačno moramo staviti pitanje, a na koji način,
da se te neprilike saniraju, odnosno, kako da se nađe
izlaza?


Na to možemo odgovoriti samo jednom izrekotn:
pravednom revizijom segregacije, te ispravkom nedopustivog
i protupravnog čina diobe, što izlazi iz toga,
da se već u početku imovne općine pokazala njena
pasivnost.