DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 20 <-- 20 --> PDF |
226 besplatni ogrijev), to bi nekoja sela dobila na dva kraja kompetenciju, dok bi druga sela usljed još uvijek premalenog etata morala stradavati. Istina je, da naš narod oštro luči pojam z. z. od imovne općine, jer dok prvu smatra neosporivim vlastništvom žiteljstva, to imovnu općinu, akoprem zna, da je neki pravoužitnik, drži nečim tuđim, a to sve s´ razloga tako visokih pristojba za ogrijevno drvo, koje se svake godine povećavaju. Radi toga, kada bi žiteljstvo za stalno znalo, da će dobivati besplatno ogrijev, bilo iz šuma. zem. zaj. ili od imovne općine (prema blizini šuma), a sa druge strane, da neće trebati više plaćati prinos sa nametom za stručnu upravu dosadašnjih z. z., te konačno kada bi se osigurala slobodna besplatna paša na pašnjacima zem. zaj. u onom opsegu, kako to danas vrše, to nema dvojbe, da bi svi pristali na ujednostručenje uprave. Moramo naime znati, da i ti šumama zem. zaj. plaćaju za ogriev — gdje im se takav doznačuje — stanovite pristojbe, pak obzirom na garancije, da će biti užitak bezplatan,* možemo sa sigurnošću računati, da provedenje nebi naišlo na zapreke. Šuma z. z. nalazimo još danas u upravnim općinama Vukmanić, Vojnić, Krnjak, Barilović i Slunj, te na području grada Karlovca nekoje oveće parcele, ukupno po prilici oko 5 do 6.000 rali, koje su do nedavno bile, bar na slabo pristupačnim mjestima, prilično očuvane. Porast cijene drvetu, te blizina grada Karlovca dala je povoda, da su te šume u zadnje vreme pretrpile znatne štete, koje se dapače i danas sve više opetuju, te vode do potpune propasti, ako ne bude bilo kakove pomoći. Osim s tom nesrećom moramo računati sa još jednom pogibeljnom, t j . s totalnim krčenjem uz rubove šuma, kao i krčenjem po sredini, stvarajući za racionalno šumsko gospodarstvo vrlo pogibeljne enklave. Takovih slučajeva imamo vrlo mnogo na području općine Krnjak i Vukmanić, gdje su do danas oveće površine izrešetane tako malim parcelama. * Mi u principu nismo za besplatno dijeljenje drva, jer to u seljačkom svijetu stvara mišljenje, da je drvo opće dobro kao zrak i voda, te ga prekomjerno troši, a sve na račun ostalih sugrađana, koji moraju drvo sve skuplje plaćati, Ur, |