DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 20     <-- 20 -->        PDF

226


besplatni ogrijev), to bi nekoja sela dobila na dva kraja
kompetenciju, dok bi druga sela usljed još uvijek premalenog
etata morala stradavati.


Istina je, da naš narod oštro luči pojam z. z. od imovne
općine, jer dok prvu smatra neosporivim vlastništvom žiteljstva,
to imovnu općinu, akoprem zna, da je neki pravoužitnik,
drži nečim tuđim, a to sve s´ razloga tako visokih pristojba
za ogrijevno drvo, koje se svake godine povećavaju.


Radi toga, kada bi žiteljstvo za stalno znalo, da će
dobivati besplatno ogrijev, bilo iz šuma. zem. zaj. ili od
imovne općine (prema blizini šuma), a sa druge strane, da
neće trebati više plaćati prinos sa nametom za stručnu
upravu dosadašnjih z. z., te konačno kada bi se osigurala
slobodna besplatna paša na pašnjacima zem. zaj. u onom
opsegu, kako to danas vrše, to nema dvojbe, da bi svi pristali
na ujednostručenje uprave.


Moramo naime znati, da i ti šumama zem. zaj. plaćaju
za ogriev — gdje im se takav doznačuje — stanovite pristojbe,
pak obzirom na garancije, da će biti užitak bezplatan,*
možemo sa sigurnošću računati, da provedenje nebi
naišlo na zapreke.


Šuma z. z. nalazimo još danas u upravnim općinama
Vukmanić, Vojnić, Krnjak, Barilović i Slunj, te na području
grada Karlovca nekoje oveće parcele, ukupno po prilici oko
5 do 6.000 rali, koje su do nedavno bile, bar na slabo
pristupačnim mjestima, prilično očuvane. Porast cijene drvetu,
te blizina grada Karlovca dala je povoda, da su te šume
u zadnje vreme pretrpile znatne štete, koje se dapače i
danas sve više opetuju, te vode do potpune propasti,
ako ne bude bilo kakove pomoći.


Osim s tom nesrećom moramo računati sa još jednom pogibeljnom,
t j . s totalnim krčenjem uz rubove šuma, kao
i krčenjem po sredini, stvarajući za racionalno šumsko
gospodarstvo vrlo pogibeljne enklave.


Takovih slučajeva imamo vrlo mnogo na području općine
Krnjak i Vukmanić, gdje su do danas oveće površine
izrešetane tako malim parcelama.


* Mi u principu nismo za besplatno dijeljenje drva, jer to u seljačkom
svijetu stvara mišljenje, da je drvo opće dobro kao zrak i voda, te ga prekomjerno
troši, a sve na račun ostalih sugrađana, koji moraju drvo sve skuplje
plaćati, Ur,