DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Priznati mora svatko, da prva tri slučaja ne mogu uopće doći u kombinaciju obzirom na nepravednost, koja bi se time počinila prema cilju, koji se hoće postići. Zadnja metoda t. j . metoda kombinovanog razšeštarenja, prama površini i drvnoj masi, također je neprovediva, jer su sastojinske i stojbinske prilike tako različne, da ni najbolji taksator ne bi mogao razdijeliti posjed na pravedne i potrebama za ogrijev i građu odgovarajuće dijelove. U ostalom ta metoda može doći u obzir samo za uređenje šumskog gospodarstva u pojedinim gospodarstvenim jedinicama, a nipoštvo za diobu takve naravi i uz takove okolnosti. Kvalitativno, prema tehničkoj vrijednosti pojedinih šumskih predjela, pokazuju se još veće razlike. Nekoja bi sela dobila dosta površine, koje danas sačinjavaju dobro uščuvane mlade branjevine, ali iz kojih ne bude užitaka niti za 15 godina, a građe ni za 50 godina, dok bi nekoja sela dobila obratno, većim dijelom drvo sposobno za tehničku porabu. Od kuda bi prvonavedeni namirivali potrebu za građu, kada bi današnje šume, u kojima dobivaju taj materijal, bezuvjetno dobila druga sela? A kako istom na branjevinama? Danas, kada moramo nastojati, da se što više reduciraju zabrane, a po mogućnosti drvosječi što prije otvore za pašu, našli bi se najedanput pred činjenicom, da bi mjesto 2 drvosjeka u jednom većem kompleksu imali bar 5 do 6 takovih. Šumski predjeli, koji bi se prema položaju i veličini morali razdijeliti na više zemljišnih zajednica (jer u blizini nema druge šume), imali bi za svaki dio svoj poseban drvosjek i tako bi okolišne kuće, koje se nalaze u neposrednoj blizini Šume, bile zaokružene sa bezbroj branjevina i drvosjeka. Bi li to bilo pametno i pravedno? Može li se stotine žiteljstva staviti u položaj, da sa svojim blagom ne smije takorekuć prekoračiti praga od svoje štale. Istina jest, i danas postoje branjevine, ali su te koncentrirane na jedno ili dva mjesta u većim površinama, te se žiteljstvo lakše čuva šumske štete, a lugarsko osoblje uspješnije provađa obranit, |