DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Nadalje moramo imati pred očima, da će nekoji šumski
predjeli obzirom na uspješno provedene kulture sadnjom
hrastovog žira u sadašnjim čistim bukovim sastojinama,
reprezentirati u budućnosti visoku vrijednost, te obilnije
moći namirivati građevnu potrebu i udaljenijih sela,
gdje uopće nema dovoljno šume niti raspoloživog zemljišta,
da se takove uzgoje. Naš seljak, kada treba građu, a
nema u blizini, ide po takovu makar i 30 kim. daleko.


Kada bi ti predjeli pripali obližnjim selima, to bi se
stvorio za buduće generacije vrlo loši i pogibeljni položaj.
Onome, kome je poznata duša krajišnika i njegov strastveni
egoizam, pa makar se radilo o rođenom bratu, taj će
dobro razumjeti zloradost rta jednoj, a ono nezadovoljstvo
na drugoj strani, koje bi nastalo, kada bi nekoja sela dobila
bolje šume, a udaljenija slabije, odnosno kada bi ova
makar za jednu periodu od 50 godina ostala bez građevnog
materijala.


Prvospomenuti mogli bi svoj općinski namet djelomičnim
utrškom vrijednih sastojina sniziti, dok bi ga drugi naprotiv
morali povećati, jer bi doprinos za stručnu upravu i
lugare bio svakako veći nego vrijednost godišnjeg dohodka
od mladih branjevina.


Dogodilo bi se dapače; da bi pripadnici druge općine
morali plaćati namet i za onu općinu, u kojoj leži njihova
nôvo pripala šuma. — Na taj bi način imali podmirivati dvovrsrti
općinski namet, izim da se promijeni cijelo gruntovno
stanje, te provede nova razdioba poreznih općina.


je li to moguće? Ni tehnički ni praktički. Pogotovo
ne posljednje, jer bi se potpunim ocijepljenjem ili djelomičnim
cijepanjem jedne porezne općine naišlo na veliki odpor
dotične upravne općine, koja uživa današnji namet od
tih šuma, i tim dosljedne svojim općinarima umanjuje taj
redovni izdatak.


Jasno je dakle, da o podjelbi ne´ može biti ni govora
iz stotinu razloga, već naprotiv treba iz opće poznal/7] principa
racionalog šumskog gospodarstva današnje zemlj/Šrne
zajednice sjediniti sa imovnom općinom uz gore naveden«
načela, a napose revizijom segregacije mora se dobiti natrag
državni šumski posjed i tako sve šume nalazeće se na
teritoriju imovne općine koncentrirati pod jednu upravu,