DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Nadalje moramo imati pred očima, da će nekoji šumski predjeli obzirom na uspješno provedene kulture sadnjom hrastovog žira u sadašnjim čistim bukovim sastojinama, reprezentirati u budućnosti visoku vrijednost, te obilnije moći namirivati građevnu potrebu i udaljenijih sela, gdje uopće nema dovoljno šume niti raspoloživog zemljišta, da se takove uzgoje. Naš seljak, kada treba građu, a nema u blizini, ide po takovu makar i 30 kim. daleko. Kada bi ti predjeli pripali obližnjim selima, to bi se stvorio za buduće generacije vrlo loši i pogibeljni položaj. Onome, kome je poznata duša krajišnika i njegov strastveni egoizam, pa makar se radilo o rođenom bratu, taj će dobro razumjeti zloradost rta jednoj, a ono nezadovoljstvo na drugoj strani, koje bi nastalo, kada bi nekoja sela dobila bolje šume, a udaljenija slabije, odnosno kada bi ova makar za jednu periodu od 50 godina ostala bez građevnog materijala. Prvospomenuti mogli bi svoj općinski namet djelomičnim utrškom vrijednih sastojina sniziti, dok bi ga drugi naprotiv morali povećati, jer bi doprinos za stručnu upravu i lugare bio svakako veći nego vrijednost godišnjeg dohodka od mladih branjevina. Dogodilo bi se dapače; da bi pripadnici druge općine morali plaćati namet i za onu općinu, u kojoj leži njihova nôvo pripala šuma. — Na taj bi način imali podmirivati dvovrsrti općinski namet, izim da se promijeni cijelo gruntovno stanje, te provede nova razdioba poreznih općina. je li to moguće? Ni tehnički ni praktički. Pogotovo ne posljednje, jer bi se potpunim ocijepljenjem ili djelomičnim cijepanjem jedne porezne općine naišlo na veliki odpor dotične upravne općine, koja uživa današnji namet od tih šuma, i tim dosljedne svojim općinarima umanjuje taj redovni izdatak. Jasno je dakle, da o podjelbi ne´ može biti ni govora iz stotinu razloga, već naprotiv treba iz opće poznal/7] principa racionalog šumskog gospodarstva današnje zemlj/Šrne zajednice sjediniti sa imovnom općinom uz gore naveden« načela, a napose revizijom segregacije mora se dobiti natrag državni šumski posjed i tako sve šume nalazeće se na teritoriju imovne općine koncentrirati pod jednu upravu, |