DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Krajine osobiti obzir uzeti, jer počinjene pogreške i nepravda za vrijeme bivše austrougarske vlasti ne smiju se ponavljati, niti ostati glas vapijućeg u našoj mladoj državi. Ako međutim tko od gospode kolega uađe još bolji predlog i izlaz na korist naroda, to svakako tim bolje. Ovime udovoljavam ujedno pozivu šumarskog društva prema zaključku odborske sjednice od 8. II. 1919. t. 5. , Miško Markić, nadšumar šumske imovne općine. Evolucija našeg šumarstva. Piše M. Marinović, kr. šum. inženjer. (Nastavak.) 4. Šum. obrt i industrija. Statistika pokazuje, da se mnogi naši šumski produkti izvoze u inozemstvo kao surovine, da se prerađeni opet povrate. Uzrok je tome slabo razvijen šum obrt i industrija. Da je tome tako, kriva je naša dosadašnja ovisnost, veliko-posjednička agrarna politika, ali i indiferentnost našeg kapitala prema ovakovim poduzećima. Silna vodena energija naših rijeka, potoka i vodopada nije se znala iskoristiti. Uvjeren sam, da će sada, kada su glavne zapreke uklonjene, veliki kapital, koji je za vrijeme rata nagomilan u rukama privatnika, pokazati velik interes za ovu granu obrta i industrije. Treba samo da naši strukovnjaci pozornost tih kapitalista svraćaju na konkretne slučajeve, gdje bi se u blizini naših šuma mogle podići pilane, tvornice pokućtva, parketa, štapova, okvira za slike, podvlaka, celuloze, kemičkih drvnih proizvoda i t. d. Nisam za to, da se šumarstvo samo upušta u takove pothvate. Kako se iz dosadanjih izvoda vidi, toga sam mnijenja, da šumarstvo prestaje na međi šume. Kada je drvo izvezeno na skladište Šumsko i ondje predano trgovcu, prestaje i njegov djelokrug, a počinje novi, koji je odijeljen od njegovog zvanja. Time ne kažem, da šumarstvo ne osniva manje pothvate-; dapače, bilo bi vrlo probitačno, kad bi šumarstvo proizvodilo sâmo ono, što treba za pokriće vlastitih potreba. Tako |