DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1919 str. 45 <-- 45 --> PDF |
obroci samo u onom opsegu, u kojem bi državna šumska uprava, uz predpostavku racionalnog gospodarenja, iz redovitih etata tih šuma dotično ukamaćenja mogla i postići, d) Zahtjevu za revizijom segregacija u svim vlastelinskimdržavnim šumama protivi se pisac, jer je ekonomski skroz neumjestan, pravnički jedva provediv, a osim toga bi bio to skup podhvat. Segregacija je danas u vlastitoj državi i suvišna, ako si državno šumsko gospodarstvo postavi ispravni zadatak, a taj je, da se iz državnih šuma imade podmiriti sva faktično te inim možda načinom nepodmirena potreba ratarskog pučanstva na ogrijevnom i građevnom drvu, uz predpostavku potrebne štednje, naravno uz stanovite pristojbe. To znači, da se u našim državnim šumama neće zavesti nove služnosti, nego da će se samo promjeniti njihova gospodarstvena svrha i uporaba. Tim će se postići : prvo, da seljak ne bude u buduće primoran iz prijeke nužde praviti šumske štete, drugo, da ne bude primoran potrebno drvo skupo kupovati iz treće ruke i treće, da se onim stranim nazovi interesentima, koji s raznih naslova već svoje ruke podižu za našim »državnim* šumama upre prstom u sasma zasebni zadatak, kojemu te šume imadu da u prvom redu služe. Segregacija osim toga nebi se mogla provesti u svim onim vlastelinskim šumama, u kojima su bivši pravni odnošaji između vlastelina i kmetova vtć pravomoćno razriješeni, jer se i šuma vlastelinska i ona segregirana seljačka danas nalave u skroz inom gospodarstvenom stanju nego su bile onda, dok su još zajednički uživane. Nadalje je posve nemoguće tu reviziju provesti ondje, gdje su takova vlastelinstva prešla kupom u ruke trećih posjednika ili gdje su. vlastelinske šume posjećene ili rasparcelirane. e) Da podmirimo orijaške ratne troškove, morat će država nastojati, da naš izvoz što više uveća. Od svega imat ćemo najviše drva za izvažati. Činjenica je, da se kod nas godim´ce iz ovlašteničkih šuma na tisuće kubnih metara najvrednije krastovine upotrebi bud za ogrijev, budi za manje vrijednu građu, a tim se umanjuju pozitivne i znatne vrijednote. Država će se morati pobrinuti, da se njoj u svim onim slučajevima osjegura pravo prekupa takovih drvnih gromada, gdje će ona moći tu hrastovinu zamjeniti sa inim u tehničke svrhe manje uporabivim materijalom iz svojih šuma (hrastove piljenice bukovima, hrastovu gornju građu inim vrstima drva i t. d). Na taj način spasila bi se za izvoz i za industriju znatna količina naše vrijedne i sve to rijeđe hrastovine. Što je glavno, država bi na taj način dovoljno unovčila i svoje bukove, brijestove i jasenove i t. d. sastojine, te tako uvela ravnovesje u uporabu raznih svojih vrsti drveća. f) Nadalje raspravlja pisac o šumskoj paši slično kao u njegovomu članku „O postupku pri izradbi novog šumskog zakona" (vidi šumarski list broj % ltl9). g) Pisac se nikako ne slaže sa onima, koji predlažu, da se sve općinske i imovno općinske šume podijele na seljaka. (Mi ne znamo ma i za jedan predlog, koji bi išao za individualnom diobom |